Brnović je Amerikanac srpskog porijekla, pravnik, član Republikanske stranke i nekadašnji državni tužilac Arizone.
Oženjen je Suzan Brnović, sudijom Okružnog suda Arizone, i otac je dvije kćerke, Milene i Sofije. Zanimljiv detalj iz njegovog života su imena njegovih pasa Rakija i Pivo.
Rođen je 1966. godine u Detroitu, u američkoj saveznoj državi Mičigen, u porodici srpskih imigranata.
Otac mu je porijeklom iz Crne Gore, a majka iz Splita.
Brnović je u više navrata isticao da je porodica njegove majke napustila Jugoslaviju, bježeći od komunista i njihovog “političkog nasilja”.
– Pobjegli su da bi svojoj djeci pružili šansu da okuse američki san. Porodica moje majke došla je iz Dalmacije i ja sam pravoslavni Srbin po vjeri. Pokupio sam ono najbolje s cijelog Balkana. Moja žena i ja smo se vjenčali u crkvi Svetog Save u Finiksu, u kojoj su krštena i naša djeca. Tu crkvu posjećujem cijelog života – istakao je svojevremeno Brnović.
U javnim nastupima i intervjuima, Brnović je naglašavao kako su priče njegovih roditelja o životu pod komunizmom – gdje su, kako je govorio, sloboda govora, privatna svojina i vjerske slobode bili ugroženi – uticale na njegovo razumijevanje američkih vrijednosti poput demokratije i kapitalizma.
Karijeru započeo u Nacionalnoj gardi
U mladosti se s porodicom preselio u Arizonu, gdje je odrastao i diplomirao političke nauke na Državnom univerzitetu.
Pravo je doktorirao na Univerzitetu u San Dijegu i karijeru pravnika započeo u Nacionalnoj gardi.
Radio je u okružnom tužilaštvu Marikopa i kao pravni savjetnik u više saveznih agencija, uključujući Ministarstvo pravde SAD. Bio je i direktor Odjeljenja za igre na sreću u Arizoni.
Kasnije, kao državni tužilac, zagovarao je uvođenje oštrijih zakona o klađenju i borio se protiv korupcije u industriji igara na sreću.
Na funkciju državnog tužioca izabran je 2014. i reizabran 2018. godine.
U oba mandata kritikovao je saveznu vladu, posebno u oblastima imigracione i ekološke politike, prava na oružje i federalnih regulativa. U sporovima s državom i kompanijama poput “Dženeral motorsa” i “Folksvagena”, posebno je štitio mala i srednja preduzeća i potrošače. Folksvagen je Arizoni isplatio 40 miliona dolara naknade zbog emisije štetnih gasova njihovih dizel modela, po tužbi koju je inicirao Brnović.
Zalagao se za smrtnu kaznu
Štitio je i obnovu instituta smrtne kazne u Arizoni, smatrajući da “oni koji počine ultimativan zločin zaslužuju i ultimativnu kaznu”. Dvije osobe su 2022. godine pogubljene poslije ove inicijative.
Pokrenuo je niz tužbi protiv “Gugla” zbog navodnog kršenja politike privatnosti korisnika platforme, kao i protiv Savjeta za visoko obrazovanje u Arizoni, zbog “protivustavnog rasta školarina i neprikladnih poslovnih aranžmana s privatnim investitorima”.
Protivio se obustavi izgradnje zida na granici s Meksikom, koju je inicirala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, navodeći da bi prelazak migranata izazvao određene ekološke posljedice u Arizoni.
U javnosti je optužen da je “lažni ekolog”, s obzirom na to da je podnosio tužbe protiv administracije predsjednika Baraka Obame i njihovog Plana o čistoj energiji te štitio interese energetskog giganta “Ekson mobajl”.
Pridružio se i tužbi protiv Bajdenove administracije zbog obračuna društvenih troškova klimatskih promjena.
Podržavao je ideje i inicijative zabrane istopolnih brakova. Zalagao se za ideju zabrane usvajanja djece od strane istopolnih parova.
Branio je pravo poslovnih subjekata da na osnovu vjerskih uvjerenja odbiju uslugu istopolnim parovima, a podržao je i tužbe protiv politike administracije Baraka Obame koja je omogućavala transrodnim učenicima da koriste toalete u skladu sa rodnim identitetom.
Sukobi s Trampom, srpsko porijeklo i nunčake
Godine 2021., pokrenuo je kampanju za stranačku nominaciju na izborima za Senat 2022., ali nije dobio dovoljnu podršku, pošto mu je Tramp zamjerio što nije podržao navode o izbornoj krađi na predsjedničkim izborima 2020.
Od Bajdenove administracije kasnije je optužen da je “sakrio dokaze koji su negirali postojanje prevare”.
Tramp je u obrazloženju odluke o imenovanju Brnovića za ambasadora u Beogradu istakao da će “Mark, kao sin izbjeglica koji su bježali od komunizma, biti snažan zaštitnik slobode, kao i da će uvijek stavljati Ameriku na prvo mjesto”.
Pojedini politički analitičari smatraju da je Brnović stekao reputaciju nezavisnog, ali često i kontradiktornog političkog aktera koji u isto vrijeme brani slobodu i zalaže se za rigoroznu primjenu zakona.
Na društvenim mrežama, Brnović često ističe da je ponosan na svoje srpsko porijeklo i vrijednosti koje je naslijedio iz porodičnog doma – vjeru, poštenje i radnu etiku. Aktivan je u srpskoj dijaspori u Americi.
– Jedino mi je žao što nikada nisam dobro igrao kolo, ali moje kćerke su dobre u tome – rekao je svojevremeno u intervjuu za Serbijan Tajms.
Cilj mu je da se jednog dana vrati korijenima, u okolinu Podgorice, i da u tom kraju uzgaja grožđe i pravi vino, baš kao što su, kako kaže, vijekovima činili njegovi preci.
Posjetio je Crnu Goru i primorje 2021. godine. Navodi da je zaljubljen u Herceg Novi, Kotor i Budvu.
Van posla učestvuje u javnim debatama, baveći se analizom pravosudnih i ustavnih pitanja.
Iz političkog establišmenta izdvaja ga ljubav prema borilačkim vještinama – Brnović ima crni pojas u karateu i postao je viralan među mlađom populacijom demonstrirajući vještine upravljanja nunčakama, prenosi RTV Vojvodina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu