Društvo

(VIDEO) MIŠEVI ŠIRE ZARAZU SARAJEVOM Stručnjaci o pojavi leptospiroze, upozoravaju na ozbiljne propuste, ovo su PREPORUKE GRAĐANIMA

Miševi šire lepospirozu u Sarajevu, upozoravaju stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Miševi šire zarazu po Sarajevu
FOTO: AVAZ/YOUTUBE

Na press konferenciji Zavoda za javno zdravstvo KS o pojavi leptospiroze u Sarajevu, otvorena pitanja novinara dodatno su osvijetlila sistemske propuste koji su omogućili da se infekcija u Sarajevu širi bez kontrole.

Direktor Zavoda Zlatan Hamza priznao je da je deratizacija u Kantonu Sarajevo izostala dvije godine – od 2022. do sredine 2024.

– To je javno poznat problem u zdravstvenim sektorima – tenderi prave najveće probleme. Ako uradimo jednu mjeru, a drugu ne – samo gasimo vatru, ne rješavamo požar – rekao je Hamza, aludirajući na izostanak deratizacije kanalizacijskog sistema.

Pročitajte još

Zarazni virus nije samo na Dobrinji: Pojavio se i u drugim dijelovima grada, glodari u kafićima

Da se deratizacija vršila dvaput godišnje, ističe dr. Anisa Bajramović, rukovodilac epidemiologije ZZJZ KS, ovo se ne bi desilo.

– Deratizacija kad bi se radila svaki put, znači u proljeće i u jesen, ovo se ne bi nikad više desilo. Ja radim 16 godina u Zavodu, nikad nismo imali epidemiju leptospiroze jer se ranijih godina uvijek obavljala na vrijeme dva puta godišnje. 2022. je bila, covid je još uvijek trajao, tenderi su znači problem i to je ono. Sreća pa je, deratizacija započeta u jesenjoj fazi 2024. Znači ovo je sad nastavak proljeće 2025. Ali ta faza jesenja nije doprinijela da se to ispravi jer to toliko su se miševi razmnožavali, oni se razmnožavaju više puta godišnje. Miševi nemaju mokraćnu bešiku, oni stalno uriniraju gdje god se kreću i ova leptospiroza je njihov. Oni su domaćini, miševi, glodari su domaćini za ovu bakteriju i njima, znači oni nisu bolesni, oni samo šire da se ljudi i životinje mogu zaraziti, psi, mačke i domaće životinje”, dodaje.

Zgrade bez nadzora, glodari bez kontrole

Dr. Anisa Bajramović pozvala je građane na ličnu odgovornost:

Svi koji imamo šupe, tavane, podrume – obavezni smo provoditi deratizaciju. Većina to ne radi, upravitelji zgrada izbjegavaju trošak – naglasila je.

Poseban problem predstavlja neadekvatno upravljanje otpadom.

– Smeće ostavljeno u kontejnerima životinje raznose, a građani hrane golubove pa to završi kod pacova. Treba da budemo kao u Njemačkoj – kad komšija baci hljeb, drugi ga prijavi – slikovito je dodao Hamza.

Zavod je dan prije konferencije i formalno prijavio epidemiju nadležnim institucijama.

– Danas je proslijeđen prijedlog za proglašenje epidemije. Kada se to desi, svi sistemi moraju reagirati – civilna zaštita, komunalna služba, inspekcije” – kazala je dr. Bajramović.

Dodala je da je već 21 dan u toku sistemska deratizacija te da građani već prijavljuju pojavu mrtvih glodara na ulicama, što potvrđuje da mjere daju rezultate.

Voda nije izvor zaraze

Na pitanje o mogućnosti kontaminacije vodovoda, Hamza je bio izričit:

– Vodovodni i kanalizacijski sistemi su odvojeni. Nema ni govora o hidričnoj epidemiji. Voda iz vodovoda je sigurna – poručio je.

Dr. Bajramović je dodala da su medijske spekulacije o vodi kao izvoru pogrešne, te da se leptospiroza ne prenosi dodirom, nego kontaktom s urinom zaraženih životinja, prenosi N1BiH.

Preporuke za građane: Pranje ruku, maske, dezinfekcija

Zdravstveni stručnjaci su iznijeli jasne upute za javnost:

Perite ruke često, posebno nakon boravka u podrumima ili na otvorenom.

Koristite maske i rukavice prilikom čišćenja podruma ili rukovanja otpadom.

Dobro perite voće i povrće pod tekućom vodom, izbjegavajte namakanje.

Ne hranite golubove ili ostavljajte hranu napolju.

Ministar zdravstva KS Enis Hasanović (SDP) na sjednici Skupštine KS potvrdio je da je Zavod za javno zdravstvo KS zatražio proglašenje epidemije na ograničenom prostoru zbog pojave leptospiroze.

On je poručio da je urađena i jesenska i proljetna deratizacija, a da je na Dobrinji urađena čak i korektivna, jer se iskazala potreba.

– Na tom području se radila korektivna deratizacija jer ima puno mjesta gdje ima otpada, visoke trave, zapuštenih mjesta i nedostatak kontejnera i bilo je potrebna dodatna deratizacija – naveo je.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu