Predjsednik Kazahstana Кasim Žomart Tokajev ga je pozdravio pri izlasku iz aviona.
U popodnevnim časovima upriličen je svečani doček, a nakon ceremonije dvojica predsjednika su se putem video linka pridružila kazahstansko-ruskoj poslovnoj konferenciji, koja se ove godine održava u Kostanaju, na sjeveru Kazahstana.
Međutim, ovoga puta susret Putina i Tokajeva obilježila je nesvakidašnja situacija. Naime, prema snimku koji je objavio Višegrad 24, u čijem opisu stoji da prikuplja vijesti iz centralne i istočne Evrope, kazahstanski predsjednik je govor počeo na kazahstanskom umjesto na ruskom, što, kažu, nikada nije učinjeno ranije.
Ruska delegacija je bila prilično zbunjena i nespremna kada je govor počeo i počeli su da traže uređaje za prevod.
Nije poznato da li je govor Tokajeva na kazahstanskom jeziku ovom prilikom u skladu sa naporima Astane da promoviše upotrebu kazahstanskog jezika umjesto ruskog, koji traju već neko vrijeme.
“Državni jezik”
Naime, kako je prije nešto više od mjesec dana pisao Gardijan, Kazahstan priprema nacrt zakona o medijima kako bi se povećala upotreba kazahstanskog jezika u odnosu na ruski. Kazahstan je ranije najavio napore da promoviše upotrebu kazahstanskog jezika umjesto ruskog u svojim medijima, usred sve većeg skepticizma u pogledu uticaja Moskve u zemlji od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Kazaški je zvanični jezik ove bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji, ali ruski je takođe priznat i široko se govori među populacijom od oko 20 miliona ljudi.
– Nacrt zakona o medijima predviđa povećanje udjela državnog jezika na televiziji i radiju sa 50 odsto na 70 odsto – rekla je ranije lokalna ministarka kulture Aida Balajeva.
Parlament, koji se smatra lojalnim predsjedniku Tokajevu, vjerovatno će odobriti zakon.
Kirgistan već donio sličan zakon
– Ova tranzicija će se odvijati po stopi od pet odsto godišnje od 2025. godine – rekla je Balajeva, misleći na planove vlade da promoviše kazahstanski jezik od raspada Sovjetskog Saveza prije tri decenije.
Kazahstan, gdje etnički Rusi čine oko 15 odsto stanovništva, dijeli dugu granicu sa Rusijom i održava bliske političke, ekonomske i vojne veze sa Moskvom. Ali Astana pokušava da ojača veze sa zapadnim zemljama i Кinom otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine.
Susjedni Kirgistan, gdje je ruski takođe priznat, donio je sličan zakon ranije ove godine. Zakon zahtjeva od državnih službenika u bivšoj sovjetskoj zemlji da tečno govore kirgiški, a od medija da proizvode 60 odsto sadržaja na lokalnom jeziku.
U drugim bivšim sovjetskim zemljama u centralnoj Aziji, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu, ruski nema zvanični status, ali ga koriste stanovnici i zvaničnici, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu