Simonjan je, naime, zamislila scenario u kome Rusija zadržava svu ukrajinsku teritoriju koju je zauzela i koja još može da zauzme do potpisivanja primirja. Njen koncept “kompromisa” i drugi detalji njenog prijedloga zasnovani su na pregovorima između Kremlja i nove administracije novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa ali isključujući Ukrajinu i druge evropske države.
Sada, manje od nedjelju prije Trampove inauguracije, društvenim mrežama su počeli da kruže snimci intervjua Simonjan, što je izazvalo ljutite kritike još ekstremnijih ruskih tvrdolinijaša i komentatora. Komentari idu tako daleko da se ovaj vjerni saveznik Vladimira Putina optužuje da se “divi Zapadu”.
Margarita Simonjan už nekřičí, že Ukrajinu vezmou za 2 – 3 dny. Najednou prý začíná myslet realisticky, i když sny jsou jiné😁🤡 Chtěla by Kyjev, Lvov, Oděsu, prostě celou Ukrajinu, ale realita je jiná. Teď už mluví o územích na linii doteku. Žádné naše báze tam nebudou….. pic.twitter.com/5aFUa3tqBD
— VěraČ 🇬🇷🇨🇿🇺🇦🇪🇺📷 (@VerulinkaM) January 12, 2025
– Bez sumnje, ovo uključuje zadržavanje teritorija sadržanih u ruskom ustavu – naših novih regiona. Zaustavljamo se na kontaktnoj liniji. Sve sa ove strane kontaktne linije je naše, sve sa one strane nije. Napravila bi se neka vrsta tampon zone, kao što se često dešava u zonama sukoba – objasnila je Simonjan.
“Stvarnost, a ne snovi”
Ona je rekla i da će Moskvi biti potrebne određene garancije da Ukrajina neće biti pozvana u NATO, iako je požurila da doda da “niko nikada ne vjeruje u garancije”.
– Bar neka budu na papiru – zaključila je ona.
Takođe, ona je odbila da kaže da li obećanje da Kijev ostaje van NATO treba da se odnosi na period od 20 godina ili treba da bude trajni uslov.
Ona je ponovila staru “mantru” Kremlja – i jedno od glavnih, ali zapravo lažnih, opravdanja za pokretanje invazije u punom obimu – da Rusija mora da obezbjedi “denacifikaciju” Ukrajine, koju je opisala kao “garanciju da Ukrajina neće preduzimati agresivne akcije protiv Rusije, niti tlačiti tamošnje stanovništvo koje govori ruski”.
– Voljela bih Odesu, Kijev, Harkov i sve ostalo. Mislim da je realno ono s čim bismo se Tramp i mi mogli dogovoriti i prihvatiti – dodala je ona.
Njen “mirovni plan”, ovakav kakav jeste, izazvao je oštre kritike nekih ekstremnijih pristalica rata u Rusiji. Tako je vojni analitičar i kolumnista Boris Džerelijevski istakao da je Simonjan pogrešno protumačila “denacifikaciju” i predložio kompromis o članstvu u NATO, koji navodno ima podršku bivšeg komandanta ukrajinskog bataljona Azov, Andrij Bilecki.
Džerelijevski je otišao toliko daleko da je optužio Simonjan da namjerno pokušava da potkopa teške vojne napore Rusije.
– Ali zašto glavni urednik RT kaže isto (kao Andrij Bilecki)? Zašto, u vrijeme kada naša vojska napreduje, a odbrambena industrija uzima maha, da odustanemo od svih utvrđenih ciljeva specijalnih vojnih operacija, od kojih je glavna obezbjeđenje bezbjednosti naše zemlje od prijetnji koje dolaze sa ukrajinske teritorije, to bi bilo ravno kapitulaciji i priznanju da su sve žrtve bile uzaludne… U istoriji naše zemlje je bilo? Ponovljeni slučajevi u kojima su ratovi, koje su u osnovi već dobili naši vojnici, gubili političari stvar u njihovoj nesposobnosti, ali u čijim su interesima služili… Simonjan nikako nije privatna osoba – ona je glavna urednica državnog medijskog servisa, pokazuje u kojoj mjeri iznosi takve narative frakcija zapadnih navijača i dalje ima uticaj u Rusiji koji je duboko zabrinjavajući – zaključio je Džerelijevski svoju “lekciju” osobi koja se smatra jednim od Putinovih najagresivnijih “jastrebova”.
Ruski zvaničnici poriču
U međuvremenu, ruski zvaničnici nastavljaju da poriču postojanje ukrajinskog identiteta i države nezavisne od Rusije, usred tekućih napora Rusije da opravda uništenje ukrajinske države. Na konferenciji za novinare u utorak, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pomenuo je “zemlju koja se sada zove Ukrajina”, što je, prema istraživačkom centru Instituta za proučavanje rata, bio jasan pokušaj da se diskredituje postojanje Ukrajine kao suverene i nezavisne od države, prenosi Blic.
Nikolaj Patrušev, bivši šef tajne službe FSB, a potom sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije, decenijama lojalni Putinov bliski saradnik i savjetnik – koga je Putin zajedno sa svojim dugogodišnjim saveznikom i bivšim telohraniteljem Aleksejem Djuminom, guvernerom Tula, koji je u utorak imenovan za njegovog pomoćnika, takođe, je govorio o „bratskim“ odnosima između Rusije i Ukrajine i odbacio svaku sugestiju da Rusija i Ukrajina imaju različite kulturne i istorijske identitete.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu