Društvo

VISOKA CIJENA ODLASKA MLADIH Sa emigrantima odlazi i godišnji budžet Srpske

Alarmantno visoka nezaposlenost, udružena s niskom prosječnom zaradom, ispod vrijednosti prosječne potrošačke korpe, ne ohrabruje mlade ljude u BiH da se osamostaljuju ili da formiraju porodicu, već da razmišljaju gdje bi mogli graditi svoju budućnost.

VISOKA CIJENA ODLASKA MLADIH Sa emigrantima odlazi i godišnji budžet Srpske
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Uz nedostatak posla, odlazi se i zbog nedostatka prilika, konstatuje se, između ostalog, u nedavno predstavljenoj studiji o troškovima emigracije mladih iz BiH, odnosno o efektima koje najnoviji talas odlaska ljudi, među kojima i mnogo visokokvalifikovanih, ima na privredu.

Autori prve studije na ovu temu izračunali su da odlazak mladih iz BiH znači oko tri milijarde KM finansijskih gubitaka godišnje kada se saberu troškovi njihovog obrazovanja i gubitak potencijalnog BDP – što je gotovo godišnji budžet Republike Srpske.

Pritisak na penzione fondove

Međutim, to je samo jedan od problema koji se već primjećuju zbog novog trenda iseljavanja, najviše u Njemačku, Sloveniju i Austriju. Sa odlaskom mladih, naime, raste i pritisak na penzione fondove, zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, ali sve očigledniji i poremećaji na tržištu radne snage.

Pročitajte još

– Kada se govori o emigraciji mladih i o takozvanom „odlivu mozgova“, najprije se razmatra visina ulaganja cijelog društva u njihovo školovanje. Emigracijom se gubi ono što je investirano u školovanje i obučavanje, a gubi se i to što se investirani kapital u obrazovanje i obučavanje ne vraća matičnoj državi kroz dohodak koji oni ostvaruju – objašnjavaju autori studije, koju je proveo Institut za razvoj i inovacije uz podršku Westminster fondacije za demokratiju u BiH, u sklopu projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

U školovanje jednog visokoobrazovanog stanovnika BiH uloži se, izračunali su, oko 57.000 KM, a grubim procjenama dođe se do podatka da je prosječni trošak ukupnog školovanja jednog doktora nauka oko 84.000 KM. 

Generatori rasta BDP

Pored toga, ističu, odlazak mlade visokoobrazovane i visokostručne radne snage smanjuje sposobnost zemlje da se razvija, jer odlaze potencijalni inovatori koji imaju ideje za stvaranje novih proizvoda, novih tržišta, radnih mjesta, odnosno generatori rasta BDP. 

– Takođe, tu je i gubitak bruto dodane vrijednosti po potencijalnom zaposlenom, zatim smanjenje ukupne potrošnje, što direktno utiče na smanjenje BDP. Oni koji napuste zemlju ne stvaraju dodanu vrijednost, ali i ne troše u zemlji, čime negativno utiču i na smanjenje potreba za proizvodima i uslugama ostalih učesnika u ekonomskoj razmjeni. Na kraju, s obzirom na to da ne stvaraju i ne troše, oni i ne plaćaju porez u svojoj matičnoj zemlji, što je još jedan vid gubitka za državu, koja bi taj novac, između ostalog, dijelom vratila u unapređenje obrazovanja – ističe se u ovoj studiji.

Kako ističu, svaki radno aktivni stanovnik emigriranjem iz BiH sa sobom u prosjeku odnese više od 41.000 maraka na godišnjem nivou nekog budućeg potencijalnog godišnjeg BDP koji je mogao biti ostvaren da su privredni tokovi omogućavali njihovo produktivno zapošljavanje. 

Svako 20. domaćinstvo dobija doznake

Novac iz inostranstva, prema vlastitim izjavama, dobija približno svako 20. domaćinstvo u BiH, a doznake u prosjeku čine više od trećine ukupnih prihoda domaćinstava koja ih primaju. One, ipak, predstavljaju novčanu pomoć porodicama u svrhu lične potrošnje ili podizanja standarda i pretežno se troše za prehrambene artikle, odjeću i kozmetiku.

Takva je situacija u oba entiteta, dok se u Brčko distriktu, pored prehrane, novac od doznaka koristi i za štednju.