Vjeruje se da je Spasitelj četiri dana po smrti svog prijatelja Lazara iz Vitanije njega vratio među žive jednom jedinom rečenicom: “Ustaj, Lazare”. Lazareva subota je dan koji obilježavamo nizom običaja.
Lazareva subota, crkveni praznik poznat još i kao Vrbica, uvijek se obilježava uoči praznika Cveti. Naziv je dobila po prijatelju Isusa Hrista, Lazaru iz Vitanije, koji je preminuo i kojeg je, po predanju, Isus oživio četiri dana kasnije, kada je iz Jerusalima stigao u Lazarevu rodnu Vitaniju. Otud ga pravoslavni hrišćani zovu Lazarom Četvorodnevnim. U čast ovog velikog biblijskog čuda Isusa Hrista pravoslavni vjernici na Lazarevu subotu sprovode niz običaja koji vijekovima opstaju u našem narodu.
Običaji za Lazarevu subotu
Prvi i najvažniji običaj je da svi – i odrasli i djeca – oko struka nose grančice vrbe. Time se najavljuje Hristov ulazak u Jerusalim, piše Žena Blic.
Drugi običaj je da se rano ujutro ubere cvijeće, ali ono mora da odstoji u dvorištu, u nekoj posudi sa vodom do praznika Cveti. U našoj tradiciji je da na Lazarevu subotu ne bi trebalo unositi cvijeće u kuću, jer članovima porodice do naredne Lazareve subote neće polaziti za rukom ono što budu radili.
Običaj koji najviše raduje najmlađe je odlazak u crkvu. Tradicija nalaže da roditelji obuku deci najlepšu garderobu i da im oko vrata stave zvončić kojim simbolično najavljuju ulazak Spasitelja u Sveti grad Jerusalim. Takođe, djeci se na glavu stavljaju vjenčići ispleteni od cvijeća i vrbovih grančica. Grančice vrbe koje roditelji i djeca donose iz crkve trebalo bi zadenuti uz ikonu sveca zaštitnika porodičnog doma.
Naši preci su čim svane zora na Lazarevu subotu odlazili na rijeku da se umiju. Potom bi iz rijeke uzimali kamen, stavljali ga na nogu i šutnuti ga što dalje uz riječi: “Koliko sam ovaj kamen bacio, toliko zmija daleko od mene bila.” Ovaj običaj i dalje opstaje u nekim dijelovima Srbije.
Šta ne treba raditi na Lazarevu subotu
Kako u narodu postoje običaji koje bi trebalo sprovesti na dan kad je Isus Hristos vaskrsao svog prijatelja Lazara Četvorodnevnog, tako postoje i vjerovanja šta nikako ne bi trebalo raditi na ovaj dan.
S obzirom na to da Lazareva subota “pada”u vrijeme Uskršnjeg posta, ne bi trebalo pjevati i veseliti se, već umnožiti molitve. Iako je Lazareva subota veliki praznik i najava pobjede života nad smrću, jer “svi koji videše Hrista kako je oživio svog prijatelja priznaše ga za Sina Božijeg”, u pravoslavnoj tradiciji subota je dan koji je posvećen upokojenima, te nije prikladno izražavati radost.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu