Velibor ima 56 godina i prije dva mjeseca je imao srčani udar nakon čega mu je ugrađen stent.
On je samo jedan od mnogobrojnih radnika u Republici Srpskoj koji nisu pošteđeni rada na otvorenom tokom ekstremnih temperatura. I nisu u pitanju samo građevinci.
Neumoljivi poslodavci
U zakonodavstvu Republike Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebalo da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika). Sve se svodi na apele i preporuke poslodavcima da preraspodjele radno vrijeme. Ali, preporuke nisu obavezujuće zbog čega poslodavci uopšte nemaju obavezu da ih se pridržavaju.
– Takva vrsta zaštite na radu nije zakonski regulisana jer to nije u interesu poslodavcima. Ministarstvo rada nema snage da se suprotstavi poslodavcima čak i kada je u pitanju život ljudi – ocenjuje za Srpskainfo Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i komunalnih djelatnosti RS.
Na pitanje da li je sindikat tražio da se zakonski definiše i ovaj segment zaštite na radu, Vrabičićeva je rekla da nije zvanično.
– Mi stalno tražimo da poslodavci brinu o zdravlju zaposlenih i tokom visokih temperatura. Mislim da niko ne treba da traži, to je najnormalnija stvar koja bi trebalo da funkcioniše. Samim tim što apeluju Ministarstvo rada i Ministarstvo zdravlja, po meni to znači da bi trebalo i zakonski definisati. Mi ćemo svakako i zvanično tražiti. Zakasnili smo za ovu sezonu – navodi ona.
Sezona
Kaže kako je činjenica da većina zaposlenih na otvorenom rade bez preraspodjele radnog vremena.
– Radnici ne smiju reći kako im je, već stidljivo izuste da se izdržava. A u petak i subotu je bilo neprijatno sjedeti vani, a kamoli raditi – navodi Varbičićeva.
Dodaje da posljednjih nekoliko godina građevinska sezona traje tokom cijele godine jer su zime blage i radovi se i tada izvode.
– Ali, ljeta su postala problem zbog sve češćih i dužih toplotnih udara – napominje predsjednica ovog granskog udruženja, koja ponavlja da nisu u pitanju samo građevinski radnici, već i radnici u komunalnom sektoru i svi ostali koji rade pod vedrim nebom.
Po ličnom nahođenju
Savo Erić, predsednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS, za Srpskainfo kaže da u slobodnoj tržišnoj ekonomiji uslovi rada na otvorenom u pogledu temperatura ne treba da budu zakonski regulisani.
– Rad tokom ekstremnih temperatura određuje svaki poslodavac za sebe. Neki primjenjuju preporuke, drugi baš i ne – objašnjava Erić.
Njegov lični stav je da je zdravlje ljudi na prvom mjestu.
– Moja firma, recimo, nije radila ove subote. Smatram da je potrebno praviti pauzu počev od 10, 11 sati, pa nastaviti poslijepodne – ističe Erić.
On napominje da, s druge strane, postoji veliki problem zbog poštovanja rokova za javne radove.
– Ako se posao ne odradi ne vrijeme, onda nam stižu penali na naplatu. Ako posao ne uradimo, nema para, nema plata, a svi živimo na kredite i slamku. Tako da je to veoma kompleksno pitanje – ističe Erić.
Ministarstvo u sferi teorije
U Ministarstvu rada RS nisu odgovorili na naše pitanje zbog čega ne predlože zakonsko rješenje za ovu oblast zaštite na radu.
Ovim povodom su se oglasili krajem juna kada su apelovali na poslodavce da poslovanje prilagode nastupajućim temperaturama kako bi zaštitili zdravlje zaposlenih.
– Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Zato apelujemo na poslodavce da i oni primjene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu, da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika – navode iz ministarstva.
U skladu s pomenutim standardom, kako kažu, u zavisnosti od utvrđenog toplotnog indeksa koji je mjerodavan za uslove rada na otvorenom, u uslovima visokih temperatura predviđeni su načini izvođenja radova i mjere rada za date uslove, kao i preporuke za poslodavce i radnike vezano za prevenciju, koje će pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svedu na najmanju moguću mjeru.
Te mjere su: organizacija posla, što obuhvata preraspodjelu radnog vremena, rotacija poslova, izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana, uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova, osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor, nošenje lagane zaštitne odjeće i obuće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu