Uporedo, vrelina prži sve pred sobom, sa temperaturama koje skaču i do 40 stepeni.
U cijeloj Srpskoj vlada ekstremna suša, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
– Prema prognozi, i u narednom periodu očekuje se nastavak ekstremno niskih količina padavina, što ukazuje na veoma izražen deficit vlage u zemljištu. Ovo može imati značajan negativan uticaj na razvoj usjeva – poručuju iz ovog zavoda.
Voćari se žale i na sušu, ali su im veću štetu nanijeli mrazevi i grad iz aprila.
Trenutno se suočavaju sa 70 odsto manjim rodom kruške i šljive, te gotovo prepolovljenim rodom jabuke. Značajno je umanjen i kvalitet ovog voća, tako da će ono što ostane na granama, u najvećoj mjeri završiti u industrijskoj proizvodnji.
– Zima je bila dobra i mogle su da se ispoštuju sve agrotehničke mjere. Problemi nastupaju početkom aprila. Naime, 7. i 8. aprila zadesili su nas kasni mrazevi, a 23. aprila pogodio nas je nalet velikog grada koji nam je nanio milionske štete – ističe za Srpskainfo predsjednik Udruženja voćara Srpske Dragoja Dojčinović.
Prema njegovim riječima, voće je najviše stradalo u Laktašima, Gradišci, Kozarskoj Dubici.
– Na ovim lokalitetima pod voćnjacima je više od 2.000 hektara zemljišta, a uglavnom je riječ o jabukama, kruškama i šljivama. Mrazevi i grad su uništile većinu roda, kao i njegov kvalitet. A suša nam zadaje konačne udarce – naglašava Dojčinović.
Objašnjava da, kad u zemlji nema vode, biljka iz ploda crpi sokove. U tom slučaju, i ono voća što ostane, neće biti samo lošijeg kvaliteta, nego će plodovi biti manji i neće biti naizgled lijepi.
– U boljoj poziciji su oni koji imaju sisteme za navodnjavanje, ali po ovim vrelinama ni to puno ne pomaže, jer voda, praktično, kuva u zemlji – poručuje Dojčinović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske, kaže da se suša već odrazila na pojedine poljopredne kulture, prije svega ona jare – kukuruz, soju, soncokret. Dodaje da su ozime uspjele da obezbijede određene količine vlage.
– Prinosi pšenice su solidni i kreću se iznad višegodišnjeg prosjeka. Što se kukuruza tiče, on je, do sada, najviše stradao u Semberiji – ističe za Srpskainfo Marinković.
Podsjeća da je na pojedinim lokalitetima sa zemljištem nižih klasa, bila lošija i priprema, prvenstveno zbog toga što je proljeće bilo veoma kišovito.
– Voda se na tim zemljištima duže zadržala, pa je kasnila i sjetva. Uprkos svim agrotehničkim mjerama, tu je kukuruz u očajnom stanju. Na kvalitetnijem zemljištu na kojem je, u optimalnom roku, odrađena i puna agrotehnik, kukuruz se još drži – objašnjava Marinković.
Prema njegovim riječima, ratarima, trenutno, naruku ne idu topli vjetrovi i izrazno visoke temperature koje ometaju oplodnje.
– Ako vrućine potraju, imaćemo problem sa oplodnjom, odnosno sa formiranjem zrna. A kad se zrno ne formira, džaba su padavine koje kasnije dođu – upozorava Marinković.
U slučaju da narednih desetak dana ne bude kiše, kukuruz će, kako kaže, pretrpjeti nepopravljivu štetu.
– Sistemi za navodnjavanje postali su neophodnost i budućnost. Do sada su se više koristilo u voćarstvu i povratarstvu, ali je jasno da bez njih ne može ni ratarska proizvodnja. Takođe, poljoprivrednici će morati da sprovode potpunu agrotehniku, te će se u budućnosti morati birati sorte koje su tolerantne na sušu, te zemljišta koja su dublja i plodnija, koja mogu lakše da podnesu te duže periode bez padavina – poručuje Marinković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu