Državu politički uređenu kao što je BiH nije jednostavno rasformirati, ali je potpuno legitimno o tome razgovarati, što već neko vrijeme zagovara predsjednik SNSD i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Jasno je mnogima da otcjepljenje Srpske nije jednostavan i lak put, te da vjerovatno ne bi bilo priznato od mnogih država. Međutim, niko ne spori Dodikovo pravo da jasno i glasno ističe konstantno uzurpiranje institucija BiH i čitave države od strane pojedinih spoljnjih faktora.
Sankcije
Zadnji takav slučaj je Zakon o negiranju genocida, koji je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je neprihvatjiv za Republiku Srpsku. Dodik glasno želi da stavi do znanja da takva vrsta ponašanja od strane međunarodne zajednice ne može biti prihvaćena. On naglašava da Republika Srpska želi da se vrati na slovo Ustava BiH i da je to jedini način na koji Srpska može ostati u BiH.
– Ovo nije nikakva avantura, nego borba za naša prava – istakao je Dodik.
Ukazuje da stranci nisu dobronamjerni prema Srbima i Republici Srpskoj.
– Oni i dalje smatraju da trebaju da upravljaju nama. Ja to odbacujem – naglasio je Dodik.
Zbog toga, između ostalog, sa Zapada prijete sankcijama. Postavlja se pitanje koliku bi cijenu platila Srpska u slučaju uvođenja sankcija, koje sve češće najavljuju sa Zapada. Izjava Eskobara da će sankcije u BiH koristiti “vrlo agresivno” idu u prilog tezi da SAD ima stav “da su prijetnje otcepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou antidejtonske i da građanima Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.
Opstanak
Profesor međunarodnih odnosa Srđan Perišić kaže da svako ima pravo da djeluje kako misli i kako glasači koji su glasali za te politike misle. Naglašava da Dodikova politika nije usmjerena protiv BiH i podsjeća da je Dodik, koji predstavlja Srpsku, već neko vrijeme pod sankcijama, ali da SAD nemaju snagu kao nekada.
– SAD nisu više ubjedljive ni Evropi ni cijelom svijetu da bi ih neko slijedio u tim sankcijama. Dodik i još neki oko njega, po mišljenju SAD, treba da se kažnjava zbog politike koja nije usmjerena protiv BiH, dok gledamo rasturanje BiH od strane političkog Sarajeva i međunarodnih faktora već 26 godina, a ne od strane Srpske – ocjenjuje Perišić.
Ovdje se ne radi o otcjepljenju Srpske, objašnjava, već o tome da Republika Srpska nije otela nijednu nadležnost od BiH, nego je obrnuto bilo.
– Ideja rasturanja Dejtonske BiH je bila usmjerena na oduzimanje nadležnosti Republike Srpske, ali se na kraju svelo na to da je Srpska ipak opstala, a Dejtonska BiH je razbijena – kaže Perišić za Srpskainfo.
Dodaje da i kada bi Srpska tražila otcjepljenje to bi bilo potpuno legitimno, ali da Dodik nudi dva rješenja: ili da obnovimo Dejtonski sporazum, odnosno minimalni konsenzus tri naroda, ili ako to nije moguće i ako to neće Sarajevo i Zapad, onda ne preostaje ništa drugo nego da BiH nastavi da se „mrcvari“ ili da se ide u razdvajanje.
– U Sarajevu bi htjeli neki novi konsenzus da uspostave, ali zašto bi Srpska to radila i prihvatila neki novi konsenzus kada nije ni ovaj iz 1995. rušila – pita se Perišić.
Ponavlja da je legitimno biti za otcjepljenje, ali da treba razjasniti da politika Srpske nije usmjerena ka secesiji, već ka obnavljanju onoga što je urušeno posljednih 26 godina.
Rogovi u vreći
Da je BiH na ivici potpunog političkog, ekonomskog i društvenog kolapsa smatra profesor i sociolog Esad Bajtal. Govoreći o politici domaćih politčkih lidera Bajtal poručuje: „neštimanje je štimanje njihovog postojanja“. To u konačnici znači da u BiH ništa ne štima, ali da vladajućim strankama to i odgovara.
– Jer su to politike koje neće, ne znaju ili ne mogu da se dogovore. To su rogovi u vreći. U pitanju su velikodržavne strategije koje žele razgovarati samo zato da se ne bi nikada dogovorile. Šta znači sastanak Izetbegović – Dodik – Čović ili neko treći s njima, ko su oni da odlučuju o građanima ove zemlje, o jednoj zemlji? U normalnim državama o sudbini zemlje odlučuje se na nivou institucija, a ne na sastanku plemenskih poglavica. Kakve su posljedice njihovih odluka, to gledamo već tri decenije – kaže Bajtal za Srpskainfo.
Dodaje da mora doći do sređivanja u BiH, bez obzira da li se političari dogovorili ili ne.
– Oni izgleda neće da se dogovore. I ako se dogovore tada kreće u igru nešto što međunarodna zajednica može priznati kao pravnu državu, a u pravnoj državi se polažu računi za ono što je rađeno i ono što nije. U pravnoj državi bi se morali položiti računi za pljačku, otimačinu, prevare, za enormno siromaštvo naroda i bogatstvo političkih vrhovnika. Oni, naravno, bježe od toga i zato neće da se dogovore, i zato nikakav unutrašnji dogovor nažalost nije moguć – smatra Bajtal.
Istorijska nužda
Dodaje da se ovdje mora inastalirati pravna država, u kojoj će svima biti jednako.
– U kojoj će svi imati jednake šanse i da se jednom za svagda završe etno priče i druga obilježja iza čega se domaći političari kriju – poručuje Bajtal.
Navodi da je istorija pokazala da ništa ne traje vječno.
– Kad-tad doći će svemu ovome kraj, doći će trenutak podnošenja računa. Ne može se pobjeći od nečega što se zove istorijska nužda. Dobro bi bilo da se stvari postignu dogovorom, a ne da narod jednog dana uzme stvar u svoje ruke. Ne bi bilo dobro, jer ne treba da se to događa, ali oni tjeraju mak na konac. Istorija poznaje i posljednja rješenja – pobunu i eksploziju naroda. Svijet to mora spriječiti. Dosta je sukoba za tuđe džepove – zaključio je Bajtal.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu