Pored toga, ova promjena nerijetko se komentariše i međ’ običnim svijetom u smislu psihofizičkih promjena i posljedicama istog.
U subotičkom Centru za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje kažu da kada promijenimo sat, neminovno je da se drugačiji probudimo, jer svako takvo pomijeranje je izbacivanje iz ravnoteže, iz uobičajenog ritma na koji je naš organizam navikao.
– Imamo određene hormone koji nas štite, to su hormoni sna i oni nas pripreme za odmor i rad u toku dana. Zato je potrebno vrijeme adaptacije na ovu promjenu. Što je osoba mlađa brže će se adaptirati, ali promjenu ove vrste svi osjete. Neko samo prve sedmice, a neko i dvije do tri nedjelje kasnije – rekla je za Blic specijalista socijalne medicine dr Nada Kosić Bibić, načelnica Centra.
Šta ako ovu promjenu osjetimo “na nogama”?
Iako se zimskim pomijeranjem vremena “dobija” sat više za spavanje, jedna kategorija ljudi nema toliko sreće. Riječ je o onima koji u noći kada se sat vraća unazad rade treću smjenu.
Za njih ovo pomijeranje sa tri na dva sata znači samo da će morati da rade svoju, svakako napornu treću smjenu još sat duže.
Nije mali procenat onih koji rade po smjenama, a među njima su i ljekari i medicinsko osoblje, vozači, policija, radnici obezbjeđenja, ali i mnogi drugi. Njihov metabolizam je samim smjenskim radom već značajno poremećen, pa im dodatni sat rada u noći kada se mijenja računanje vremena dođe kao kap koja prelije čašu.
– Kako će se pregurati taj sat više, zavisi od mnogo čega. Godina, intenziteta posla i drugih okolnosti, ali niko ne može da kaže da mu je svejedno, jer makar psihološki saznanje da ćemo raditi sat duže negativno utiče – rekla je Vesna P, laborantkinja čija smjena je protekle noći trajala 13 sati.
Prema njenim riječima, naporno je i za one koji inače rade smjene od osam sati, pa su morali da “odrade” devet, a ne onima čija smjena inače traje 12 sati.
– Ne mogu da kažem da li taj sat duže sa medicinske strane nešto loše utiče na zdravlje, ali mogu da posvjedočim svojim subjektivnim osjećajem da sam jedva “izgurala” od momenta kada se kazaljka sa tri sata prebacila na dva – dodaje sagovornica.
Nema dokaza o uštedi, ima o stresu
Ideja da se prestane sa zimskim i ljetnjim računanjem vremena postala je sve zastupljenija kada je Rusija odustala od pomijeranja sata, nakon studija koje su potvrdile da u toj zemlji nema očekivane uštede, a da stanovništvo doživljava stres tokom vikenda kad se vrši pomijeranje.
U Srbiji trenutno ne postoji studija koja se bavila ovim pitanjem, a kako stanovništvo ovdje doživljava promjenu računanja vremena, ostaje da se mjeri subjektivnim osjećajem.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu