Društvo

"Vrijeme ostavite samo kao rezervu" Pomjeranje sata i toplota u jesen mnoge je poremetila, ali za hronični umor i tegobe NISU SAMO ONI KRIVI

Ljetnje računanje vremena završeno je u nedelju 29. oktobra, a osim pomjerenih kazaljki došlo je i do promjene naših unutrašnjih satova. Pri tome, dnevne temperature su znatno iznad prosjeka za ovo doba godine zbog čega se mnogi žale na umor, nesanicu, nagle promjene raspoloženja, glavobolju...

Umor zbog pomjeranja sata
FOTO: HOLOKRON/KURIR/YOUTUBE/SCREENSHOT

Zbog čega je tako i zašto svi osete psiho-fizičke promene, za Blic objašnjavaju stručnjaci Centra za promociju zdravlja pri ZZJZ u Subotici. Prema riječima načelnice Centra, specijaliste socijalne medicine dr Nade Kosić Bibić “kada se dogodi prelazak iz ljetnjeg u zimsko ili iz zimskog u ljetnje računanje vremena neminovno je da se drugačiji probudimo, jer svako takvo pomjeranje je izbacivanje iz ravnoteže, iz uobičajenog ritma na koji je naš organizam navikao“.

– Imamo hormone sna i oni nas pripremaju za odmor i rad u toku dana. Zato je potrebno određeno vrijeme adaptacije na ovu promjenu. Kada je u pitanju mlađa osoba ona će se brže adaptirati, ali promjenu ove vrste svi osete, i mlađi i stariji. Neko samo prve sedmice, a neko i dve do tri nedelje kasnije – kaže za Blic dr Nada Kosić Bibić.

GRADJANI
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Hronični bolesnici sigurno teže podnose pomjeranje kazaljki na satu i neobično visoke temperature, zbog čega je neophodno da se pridržavaju terapije i ako osjete da je potrebno uvijek je potrebno dodatno da se posavjetuju sa svojim ljekarom.

Dajte šansu organizmu da se prilagodi

– Savjet za sve je da treba ranije da idu na spavanje da bi imali optimalni deo sna. Moramo dati šansu organizmu ako je navikao da spava sedam ili osam sati, bez obzira koje je vrijeme buđenja. Mora da se prilagodi vrijeme odlaska u krevet tako da se zadrži period sna koji je potreban. Ako se tu napravi disbalans i čekamo vrijeme koje nam je uobičajeno za spavanje, bez obzira što je sat promijenjen, otežaćemo period adaptacije – poručuje dr Kosić Bibić.

Podsjeća, da se pripreme za ove i sve druge promene koje nastaju „iz dana u dan“ ili u „toku jednog dana“, poput atmosferskih prilika, ne rade od danas do sutra, već je neophodno uvijek njegovati zdrave navike kako bi imali jaku bazu i otporniji organizam.

Izbor načina života i stres

– Kada vodimo računa o zdravlju i načinu života dajemo šansu našem organizmu da se mnogo brže adaptira, da lakše podnese novi izazov. Zdravi stilovi života su pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost, nekonzumiranje alkohola, naravno i duvana, dovoljno tečnosti i kvalitetnog sna. Sve to zajedno daje veliki doprinos da lakše podnesemo promjene. To se odnosi i na pomjeranje sata i na promjene vremena, u ovom slučaju mislimo na visoke temperature – kaže dr Kosić Bibić i naglašava da je jako važno obratiti pažnju kako podnosimo stres, kako doživljavamo svakodnevne izazove u životu.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Stres mogu biti različite stvari. Izuzetno je važan način na koji se ophodimo prema tome, koliko smo spremni da na adekvatan način odgovorimo na razne stresne izazovne situacije, jer na taj način naš organizam postaje jači i mnogo otporniji, lakše sve prebrodimo. Znamo da neki ljudi kada se susreću sa nekim stvarima izgube san, ne mogu da spavaju i bukvalno im se život izokrene naopačke. Treba postaviti pitanje šta je stres za nas i kakve situacije u životu doživljavamo kao stresne. To je ključna stvar! Nekada mnoge stvari kojima pridajemo veliki značaj ne treba da imaju takav značaj. Podižemo ih na pijedestal i dajemo im ogromnu vrijednost kao da naš život ne bi mogao da nastavi. Vrlo često su to banalne stvari – poručuje sagovornica.

U Centru kažu da je činjenica da je većina ljudi u našoj zemlji izložena dugotrajnom hroničnom stresu i kada je neko stalno pod nekom vrstom pritiska onda je zaista dovoljna samo jedna kap u čaši da se prelije.

Pročitajte još

Jačanje organizma

– Na neke stvari ne možemo da utičemo, a na neke možemo i te kako da utičemo. Kako ćemo se ponašati, kako ćemo živjeti, koji stil života i svega navedenog ćemo izabrati zavisi isključivo od nas. Kada biramo dobre stvari onda jačamo organizam i mnogo se lakše nosimo sa stresnim situacijama i sa svim izazovima šta god da je u pitanju, od banalnih stvari, recimo, da se ne slažemo sa nekim, da nas neko gurne u autobusu ili popreko pogleda, do ozbiljnih, poput ozbiljnih dijagnoza. Zaista je stres svašta nešto u životu, a stres je i te kako i promjena vremena, promjena klime, promjena sata – naglašava dr Nada Kosić Bibić.

Pogrešnim izborima najčešće stižemo prečicom do hroničnog umora. Vrlo često imamo više stvari koje nas pritiskaju u životu i zato promjena sata i nagli skok ili pad temperature utiču toliko i ostavljaju posljedice.

Provjerite zdravlje!

I specijalista socijalne medicine dr Zorica V. Dragaš je izjavila za „Blic“ da „zdravi i ljudi koji misle da su zdravi često ne žele da odu na provjeru zdravlja, a tegobe, a među njima umor i nesanicu pripisuju isključivo promjeni vremena“. Neophodno je naći pravi utrok tegoba, umora i nesanice i posvetiti se sebi.

– Treba naći pravi uzrok tegoba, a ne unaprijed tvrditi da je to zbog vremena. Naravno da promjene vremena i visoke temperature, kao i niske utiču, ali svako treba da se zapita kako živi. Pitajte sebe da li noću dovoljno spavate? Da li ste pod stresom? Da li ste popili previše kafe? Da li ste doručkovali ili ste prvi put jeli u podne kada je već šećer pao i počela je da vas boli glava? Zapitajte se kakvi su međuljudski odnosi na poslu i kod kuće? Obratite pažnju na sve te stvari, a vrijeme ostavite samo kao rezervu – zaključuje dr Zorica V. Dragaš.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu