Magazin

Noćas prelazimo na zimsko računanje vremena: Na pomjeranje sata se navikavamo i do 3 nedjelje

Da bismo se prilagodili godišnjem dobu i da bismo uskladili organizam s vanjskim promjenama, pomjeranje sata dvaput godišnje čini se kao dobra ideja.

Noćas prelazimo na zimsko računanje vremena: Na pomjeranje sata se navikavamo i do 3 nedjelje
FOTO: RINGIER

Međutim, stručnjaci koji se bave zdravstvenim faktorima spavanja nisu toliko sigurni da je to najbolji razlog pomjeranja sata ističući razne zdravstvene posljedice kao glavni problem ove prakse.

Pomjeranje sata – zimsko računanje vremena

Iako se već neko vrijeme vode rasprave o ukidanju ovih vremenskih promjena, još uvijek nismo došli do najpametnijeg zaključka.

Naime, stručnjaci su posebno zabrinuti za mijenjanje sata u martu s obzirom na to da organizam tada gubi jedan sat sna što može biti priličan zdravstveni šok, posebno za osobe koje boluju od određenih hroničnih bolesti, piše Centar zdravlja.

Međutim, čini se da je pomjeranje satova i u jesen takođe problematično.

Studije su pokazale da postoji porast depresije, tjeskobe, ali i suicidalnih misli kada dolazi do ovih vremenskih promjena.

U danima i sedmicama nakon pomjeranja sata istraživači su primijetili porast saobraćajnih nesreća i srčanih udara, posebno među starijima i onima koji boluju od nekih hroničnih bolesti.

Važno je napomenuti da ove promjene nisu uzrok problema s mentalnim zdravljem, ali mogu pogoršati postojeće poteškoće.

Pojedincima koji su osjetljiviji na depresivne i anksiozne okidače ova promjena može teško pasti, uzevši u obzir i faktore sredine u kojoj žive.

Takođe, može pridonijeti razvoju sezonskog afektivnog poremećaja.

Poremećaji spavanja i raspoloženja su najčešće izraženi tokom dana u godini kada se pomjera sat, a povezani su s ranijim zalaskom sunca, manjkom dnevne svjetlosti i nedostatkom aktivnosti na otvorenom uzimajući u obzir da sunčeva svjetlost dokazano podstiče lučenje neurotransmitera koji popravljaju i stabilizuju raspoloženje.

Najveći problem

Uz sve navedene faktore koji mogu stvarati poteškoće, pomjeranje sata najveći je problem zato što remeti prirodni cirkadijalni ritam osobe, tj. osnovne funkcije tijela koje se odvijaju u 24-satnom ciklusu spavanja i budnosti i koje utiču na to kada se osjećamo umorno, kada zaspimo i kada se budimo.

Međutim, i dalje je gore kada gubimo sat spavanja, a ne kada ga dobijamo, kao što je slučaj tokom jeseni.

Iako je u pitanju samo jedan sat promjene, može imati značajan uticaj na raspoloženje i povećati tjeskobna i depresivna stanja.

Pritom može značajno oslabiti kognitivne funkcije, smanjiti pažnju i koncentraciju te uticati na poteškoće s rasuđivanjem i donošenjem odluka.

Problem koji se takođe događa je raniji zalazak sunca, što za većinu radnog naroda (čije je osmosatno radno vrijeme najčešće gotovo tek oko 17 sati) znači da će sunce već nestati kada završe s radnim vremenom.

Kako se pripremiti za pomjeranje sata?

Imajući na umu probleme koji se mogu pojaviti zbog pomjeranja sata, organizam je moguće pripremiti da što manje osjeti razliku koja će se dogoditi.

Usklađivanje unutrašnjeg ritma spavanja s vanjskim svjetlosnim faktorima je proces koji uveliko zavisi od naših dnevnih životnih navika i načina života.

Raniji odlazak na spavanje i postepeno ranije buđenje takođe mogu olakšati prijelaz na zimsko računanje vremena i tako prilagoditi prirodni unutrašnji ciklus spavanja i budnosti.

Za sve one koji osjećaju da ih promjena vremena značajnije pogađa, preporučuje se izbjegavanje vožnje rano ujutro, kako bi se smanjio broj saobraćajnih nesreća, i korištenje javnog prevoza.

Prilagođavanje rasporeda spavanja nekoliko dana ranije i provođenje jutarnjih razdoblja na otvorenom, kako bi se nadoknadila dnevna svjetlost, su samo neki od načina kojima se mogu nadoknaditi gubici u kasnim popodnevnim satima zbog ranijih zalazaka sunca.

Takođe je preporuka izbjegavanje kofeinskih napitaka najmanje 6 do 8 sati prije odlaska na spavanje, kao i smanjenje provođenja vremena ispred ekrana minimalno 2 do 3 sata prije odlaska na spavanje.

Fizička aktivnost je takođe veliki benefit za ovakve promjene.

Redovna fizička aktivnost snažno djeluje protiv depresivnih raspoloženja, a svakodnevno kretanje (barem 30 minuta dnevno) je već dovoljno da se osjeti značajna razlika, prenosi N1.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu