Magazin

Pripremite se za pomjeranje sata: Evo kako to može da utiče na VAŠE ZDRAVLJE

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 29. oktobra i tada ćete kazaljke pomjeriti za jedan sat unazad. Ali, brojni stručnjaci godinama zagovaraju da je ovaj način računanja vremena besmislen i štetan za zdravlje.

Muškarac spava na krevetu
FOTO: THE TIMES OF INDIA/YOUTUBE/SCREENSHOT

Iako se zimsko računanje vremena čini idealnim načinom da ostanete sat vremena duže u krevetu, to zapravo nije dobro za vaše zdravlje.

Naime, postoje zdravstveni problemi povezani s promjenom vremena, jer su neke studije pokazale da ona remeti prirodne cikluse sna u tijelu, što može uticati na fizičko i mentalno zdravlje.

Prema Klinici Majo, ljudski mozak ima biološki sat, poznat i kao cirkadijalni ritam, koji radi u ciklusu od 24 sata. Bilo da se radi o dodatnom satu ili gubitku jednog sata sna, to uzrokuje poremećaj ciklusa spavanja i nekim ljudima može biti teško vratiti se na normalan raspored. Poremećen san takođe potencijalno može dovesti do većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Pročitajte još

Jedna studija iz 2019. godine koju su proveli na Harvardu ispitivala je utjecaj nedostatka sna na bolesti srca kod miševa. Utvrđeno je da su nakon 16 sedmica miševi s poremećenim ciklusima spavanja razvili veće arterijske naslage u usporedbi s miševima s normalnim obrascima spavanja.

Miševi s nedostatkom sna također su imali dvostruko veću razinu određenih bijelih krvnih stanica u cirkulaciji i niže količine hipokretina, hormona koji ima ključnu ulogu u regulaciji stanja spavanja i budnosti.

Gubitak jednog sata sna tokom promjene vremena u proljeće povezan je s porastom srčanih i moždanih udara. Istraživanja su takođe pokazala porast prometnih nesreća kada se automobili vraćaju u hladnijim mjesecima jer se vozači prilagođavaju promjeni vremena.

Takođe, važno je istaknuti da povećani sati mraka mogu rezultovati lošim raspoloženjem i depresijom kod nekih ljudi, kao i umorom, bolovima u mišićima i oslabljenim kostima zbog nedostatka vitamina D, koji dobijamo prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti.

Neki ljudi takođe doživljavaju sezonski afektivni poremećaj kao posljedicu kraćih dana. Simptomi ovog poremećaja uključuju trajno loše raspoloženje, gubitak zadovoljstva ili interesa za normalne svakodnevne aktivnosti, razdražljivost, osjećaj očaja ili krivice i spavanje duže od uobičajenog, piše Klix.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu