Politika

Vučić priznao Šmita, ali ne mora da znači da će i Dodik: Šta poslije odlaska visokog predstavnika u Beograd

Aleksandar Vučić je, sastankom sa Kristijanom Šmitom, dao legitimitet novom visokom predstavniku u BiH, ali to ne mora da znači da će ga priznati i Milorad Dodik, jer oni često igraju duplu igru.

Vučić priznao Šmita, ali ne mora da znači da će i Dodik: Šta poslije odlaska visokog predstavnika u Beograd
FOTO: OHR

To za Srpskainfo kaže Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, komentarišući domet jučerašnjeg sastanka predsjednika Srbije sa visokim predstavnikom u BiH.

– Sudeći prema nekim ranijim potezima Vučića u odnosu na BiH, a koji se tiču i ponašanja Dodika, moglo bi se pretpostaviti da je ovo jedna od vartijanti u kojoj se Vučić ponaša konstruktivno prema međunarodnoj zajednici koja stoji iza Šmita, čime mu je od strane Srbije dat legitimitet. Čim se Vučić zvanično sastao s njim, znači da ga priznaje kao visokog predstavnika – kaže Popov.

Prema njegovim riječima, moguće je da Dodik i nakon ovoga ostane na poziciji da ne prihvata visokog predstavnika.

FOTO: FACE HD TV/SCREENSHOT
FOTO: FACE HD TV/SCREENSHOT

– Kada je Dodik raspisao referendum o Danu RS pa je došao u Beograd, Vučić je kao ljutito rekao “što ste došli da me pitate kada ste već donijeli odluku o tome”. Referendum je ipak održan, a on je bio protiv. Tu se igra dvojna igra, da se Vučić pokaže kao konstruktivan partner, a Dodik tjera svoju politiku koju indirektno podržava Srbija, a nekada i direktno, preko izjava funkcionera kao što je Aleksandar Vulin – smatra Popov.

Iz Vučićevog kabineta saopšteno je da je on istakao da su nerijetko predstavnici međunarodne zajednice jednostrano posmatrali stvari u BiH, te da očekuje od Šmita nepristrasan i izbalansiran pristup. Vučić je dodao da Srbija poštuje integritet i cjelovitost BiH, baš kao i cjelokupnost i integritet RS u okviru BiH. Vučić je iskazao stav da bi narodi u BiH trebalo da odlučuju o svojoj sudbini uz što manje pritisaka i miješanja sa strane.

Iz OHR su saopštili Šmitovu poruku da je funkcionalnost BiH neophodan faktor kako bi se dostigao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija, kao i za napredak ka EU integracijama.

– Visoki predstavnik je takođe izrazio podršku inicijativama usmjerenim ka regionalnoj integraciji svih zemalja na Zapadnom Balkanu. On je pohvalio stalnu podršku predsjednika Vučića suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Tokom posjete Beogradu, visoki predstavnik se sastao i sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem – kažu u OHR.

Pročitajte još

U međuvremenu, pojedini opozicionari u Srpskoj, među kojima je potpredsjednica PDP Jelena Trivić, poručili su da sa Šmitom treba razgovarati i pokušati prevazići trenutnu krizu. Takve izjave dolaze u vrijeme kada se atmosfera u Federaciji BiH prema Kristijanu Šmitu iz temelja mijenja, nakon što je Sarajevo nazvao “bošnjačkim gradom”, za Željka Komšića rekao da su za njega više glasali Bošnjaci nego Hrvati i nakon što je progovorio o pravima Hrvata da imaju svoje političke predstavnike.

Nisu rijetki ni oni koji misle da su takve Šmitove izjave bile smišljen diplomatski potez s ciljem da se “dopadne” Srbima i Hrvatima u BiH, te da otupi oštricu iz Banjaluke prema njemu.

U svakom slučaju, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je demantovao spekulacije da se u Istočnom Sarajevu sastao sa Šmitom i poručio da sa njim neće razgovarati u svojstvu visokog predstavnika jer nije imenovan u SB UN.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Predsjednik US, Nenad Stevandić, smatra da vlast i opozicije zajedno treba da zazuzmu stav o ovom pitanju.

– Kolege iz opozicije, pozivajući na sastanak sa Šmitom, prosto preklinju Dodika da on to prvi učini. Pitanje je možemo li se zajedno dogovoriti o tome jer odnos sa OHR nije partijsko pitanje – potpisali smo. Iskustvo nas uči da na odvojenim sastancima jedni druge opanjkavamo, pa bi jedino zajednički sastanak bez ili sa Šmitom imao smisla po ovom pitanju. Današnji beogradski susreti i jučerašnji napadi Bošnjaka na Šmita otvaraju novu dimenziju – poručio je Stevandić.

Mnogo toga moglo bi da postane jasnije već u nedjelju, kada će se Aleksandar Vučić u Beogradu sastati s Miloradom Dodikom. Vučić je juče izjavio da sa Šmitom nije razgovarao o deblokadi rada institucija BiH, te da je to “pitanje za Dodika”.

“Duh Karađorđeva”

Zanimljivo da je prema imenovanju novog visokog predstavnika, za sada, mnogo negativnije nastupio zvanični Zagreb nego Beograd. Popov smatra da je to „sve uvezana priča“ i pita se „otkud toliko velika ljubav između Srba i Hrvata u BiH, kada su međusobno ratovali“.

– Radi se o tome da imaju zajednički interes, da se polako ali sigurno ide u pravcu disolucije BiH, kroz Izborni zakon, na način da se uvede treći entitet na mala vrata. U tom pravcu ide to zalaganje koje često čujemo i od Dodika i od Dragana Čovića, da treba prepustiti predstavnicima tri konstititivna naroda da se dogovore oko svih stvari. Međunarodna zajednica se 12 godina, koliko je Incko bio na vlasti, nije mnogo miješala, pa smo ipak vidjeli dokle je situacija došla. BiH je i dalje međunarodni protektorat i biće sve dok od BiH ne napravi funkcionalnu državu. Imenovanje Šmita uliva nadu da će se pokušati nešto na tom planu, što izaziva nervozu kod Dodika, ali i u Zagrebu, gdje Milanović ignoriše centralne organe BiH i daje punu podršku Čoviću. To je dupli pas i kao da ponovo lebdi duh Karađorđeva nad BiH, onaj dogovor Tuđmana i Miloševića – zaključuje Popov.

Prihvati notifikacije