U postupku utvrđivanja platforme, Ministarstvo spoljnih poslova je obavezno Predsjedništvu dostaviti prijedlog iste radi razmatranja i usvajanja, najkasnije mjesec dana prije održavanja događaja za koji se prijedlog platforme dostavlja.
Predsjedništvo informiše Parlamentarnu skupštinu BiH o ostvarivanju utvrđenih platformi i spoljnopolitičkih stavova.
Nadležnosti
Ovo je možda najvažniji dio iz prvog Nacrta zakona o spoljnim poslovima BiH koji se konačno našao na sjednici Savjeta ministara BiH. Jer, utvrđivanje platformi za nastup BiH u međunarodnim organizacijama, odnosno samostalni nastupi pojedinaca bez ikakve platforme, bili su rak-rana spoljne politike BiH u prethodnom periodu.
Nacrt zakona, koji je utvrđen na osnovu zaključka Predsjedništva BiH iz 2018. uređuje obavljanje spoljnih poslova, međusobne odnose državnih organa u obavljanju spoljnih poslova, nadležnost i djelokrug rada ministarstva, organizacija ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH i radnopravne odnose zaposlenih u ministarstvu.
Prepisan je dio iz Ustava BiH koji kaže da je Predsjedništvo nadležno za vođenje spoljne politike Bosne i Hercegovine, koju u skladu sa zakonskim ovlaštenjima provodi ministarstvo. Takođe, u provođenju spoljne politike BiH učestvuju i druge institucije u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlaštenjima.
– Predsjedništvo imenuje i opoziva ambasadore, generalne konzule, počasne konzularne funkcionere, vojne izaslanike i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine. Ministarstvo spoljnih poslova BiH predlaže Predsjedništvu BiH učlanjenje, odnosno učešće BiH u radu međunarodnih organizacija iz svoje nadležnosti. U svim ostalim slučajevima, inicijativu za članstvo Savjetu ministara BiH upućuju ministarstva nadležna za određenu materiju, kao i drugi nadležni organi uprave, institucije BiH i organizacije, po prijemu pozitivnih mišljenja ministarstava, koja se o navedenoj inicijativi trebaju izjasniti. Savjet ministara upućuje prijedlog Predsjedništvu za učlanjenje, odnosno učešće BiH u radu međunarodnih organizacija. Potpisivanje pristupnih instrumenata punopravnog članstva, po ovlaštenju Predsjedništva BiH, vrši ministar u Savjetu ministara BiH nadležan za datu materiju – navodi se u Nacrtu zakona koji je u posjedu Srpskainfo.
Obaveze entiteta
Entiteti u oblasti međunarodnih odnosa ostvaruju prava i obaveze u skladu sa ovlaštenjima iz Ustava BiH. Svaki entitet i Distrikt pružaju potrebnu pomoć vlastima BiH kako bi one mogle izvršavati međunarodne obaveze BiH. Nadležna ministarstva obavještavaju odgovarajuće organe entiteta, distrikta, kantonalnih i lokalnih vlasti o mjerama koje preduzimaju u ostvarivanju međunarodne saradnje za koju su ti organi zainteresovani.
Ministarstvo, neposredno ili preko DKP BiH, na zahtjev organa entiteta, distrikta, kantonalnih i lokalnih vlasti pruža, u okviru svog djelokruga, pomoć tim organima i preduzima mjere potrebne za ostvarivanje njihove saradnje sa organima drugih država i međunarodnih organizacija.
Institucije BiH mogu sa DKP da komuniciraju samo preko Ministarstva spoljnih poslova.
Ministarstvo je definisano kao organ uprave nadležan za sprovođenje utvrđene spoljne politike BiH, koji svoje nadležnosti sprovodi na teritoriji BiH i u inostranstvu, preko organizacionih jedinica, odnosno DKP Bosne i Hercegovine.
Rad u 28 tačaka
Djelokrug rada ministarstva detaljno je pobrojan u 28 tačaka, a neke od njih su: zastupa u diplomatskim poslovima Bosnu i Hercegovinu prema drugim državama; predlaže Predsjedništvu uspostavljanje i prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa s drugim državama, te predlaže priznanje drugih država i vlada; brine, u saradnji sa nadležnim tijelima u BiH, o statusu državljana BiH koji po bilo kojem osnovu žive izvan zemlje…
– DKP-i Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona su: ambasade, stalne misije i misije pri međunarodnim organizacijama (diplomatska predstavništva) generalni konzulati, konzulati, vicekonzulati i konzularne kancelarije (konzularna predstavništva). Predsjedništvo donosi odluku o otvaranju i zatvaranju DKP BiH. Predsjedništvo će u pripremi ove odluke zatražiti mišljenje ministarstva. Konzularno područje određuje ministar, na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti nadležnog organa države prijema – navodi se u dokumentu.
Prilikom službenog putovanja u inostranstvo državni službenici sa diplomatskim zvanjem su obavezni da koriste diplomatske, a državni službenici i zaposlenici službene pasoše.
– Diplomatska zvanja u sjedištu ministarstva i u DKP u skladu sa opšteprihvaćenim diplomatskim pravilima se razvrstavaju na viša i niža diplomatska zvanja. Viša diplomatska zvanja: ambasador, opunomoćeni ministar, ministar savjetnik i savjetnik. Niža diplomatska zvanja: prvi sekretar, drugi sekretar, treći sekretar i ataše – piše u Nacrtu.
Diplomatska akademija
Diplomatska akademija je organizaciona jedinica u sastavu ministarstva, koja se samostalno ili u saradnji sa stručnim, visokoškolskim i naučnoistraživačkim institucijama u zemlji i inostranstvu bavi obrazovnim i nastavno-naučnim aktivnostima.
Stručno usavršavanje ostvaruje se kroz posebne programe iz područja važnih za obavljanje inostranih poslova, putem kurseva, seminara, predavanja i drugih oblika usavršavanja koje organizuje Diplomatska akademija. Način funkcionisanja, nadležnosti i program rada Diplomatske akademije biće regulisan Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ministarstva.
Diplomate, drugi zaposleni u ministarstvu i svi članovi DKP dužni su u obavljanju službe i van nje da: štite interese i ugled BiH, postupaju u skladu s pravilima međunarodnog prava i pozitivnim propisima u Bosni i Hercegovini, tačno, objektivno i blagovremeno obavještavaju ministarstvo, odnosno šefa DKP o događajima, saznanjima i dokumentima koji su od značaja za interese BiH, štite imovinu, opremu i povjerljive podatke, poštuju propise, pravila ponašanja i protokol države prijema u vrijeme rada u DKP, ne bave se djelatnošću nespojivom sa diplomatsko-konzularnom službom.
Šta je zabranjeno
Državnim službenicima u diplomatskim misijama ili konzularnim kancelarijama i članovima njihove uže porodice koji žive s njima posebno je zabranjeno: miješati se u unutrašnje stvari države prijema, kršiti propise države prijema, preuzimati diplomatsko ili konzularno predstavljanje treće države u državi prijema bez međunarodnog ugovora kojeg je BiH sklopila s tom državom, koristiti se povlasticama i imunitetima kao i diplomatskom poštom suprotno njihovoj namjeni, primati darove ili druge oblike materijalne i nematerijalne naknade, osim prigodnih i uobičajenih ličnih darova manje vrijednosti, baviti se djelatnošću nespojivom s diplomatskim, odnosno konzularnim položajem, te s propisima i običajima države prijema.
– Povrede službene dužnosti iz stava (2) ovog člana smatraju se težim povredama službene dužnosti. U slučaju povrede službene dužnosti tokom rada u DKP, državni službenik ili zaposlenik se vraća u sjedište ministarstva do okončanja disciplinskog postupka. Ukoliko je u disciplinskom postupku utvrđeno da je došlo do teže povrede službene dužnosti tokom rada u DKP, pored sankcija predviđenih propisima u Bosni i Hercegovini kojim je regulisan disciplinski postupak, može se izreći i sankcija povratka državnog službenika u sjedište ministarstva – navodi se u Nacrtu.
Obrazloženje
Kako se navodi u obrazloženju, prvi razlog za donošenje zakona o spoljnim poslovima je napredovanje BiH u procesu evropskih integracija i konačno punopravno članstvo u Evropsku uniju, što je strateški cilj BiH u narednom periodu.
Drugi razlog je „modernizacija rada ministarstva spoljnih poslova kroz jednu dinamičnu organizacionu strukturu različitu od ostalih ministarstava i drugih organa uprave“.
– Treći razlog za donošenje zakona je reforma “službe vanjskih poslova”. Zakonom se na jasan način pravi distinkcija između diplomata koji su direktno angažovani na poslovima osnovne diplomatsko-konzularne djelatnosti, od državnih službenika u smislu Zakona o državnoj službi koji su zaposleni u servisnim službama ministarstva. Spoljni poslovi su vrlo osjetljiva i specifična oblast u kojoj učestvuju i strani faktori; zbog toga diplomate moraju imati suptilan politički i bezbjednosni refleks, jer savremena diplomatija ima obavještajnog i propagandnog djelovanja. U tom kontekstu važan zadatak MSP je doprinos formiranju i permanentnom obučavanju kadrova u oblasti spoljne politike države ne samo u zahvatu rada MSP i DKP nego i drugih subjekata spoljne politike – navodi se u obrazloženju Nacrta zakona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu