Svijet

ZAČARANI KRUG Požari u Sibiru pogoršavaju klimatske promjene, a zbog njih postaju sve ČEŠĆI

U Rusiji ponovo bjesne požari. Plamen je zahvatio površinu od 18,5 hiljada kvadratnih kilometara u Sibiru, iznad koga, kako se vidi na satelitskim snimcima, nebo još zamračuje crn dim.

ZAČARANI KRUG Požari u Sibiru pogoršavaju klimatske promjene, a zbog njih postaju sve ČEŠĆI
FOTO: PAOLO NOVAIS/EPA

U tajgama oko Arktika vatra gori svake godine, drveće i šipražje su ugljenisani. Ugljenik iz biljaka pretvara se u ugljen-dioksid, koji dospjeva u atmosferu, pokrećući klimatske promjene.

Sezonski šumski požari već godinama obaraju rekorde: područje Arktičkog kruga, na kome se, pored Rusije, nalaze i Norveška, Švedska, Finska, Aljaska, Kanada i Grenland, postaje sve vrelije i sušnije, prenosi Blic.

A sezona požara iz godine u godinu traje sve duže. Područja vječitog snijega i leda, karakteristična su za sjeverne geografske širine, već godinama konzerviraju izumrle ostatke biljaka. Brzo zagrevanje i dugotrajni požari uzrokuju otapanje permafrosta, oslobađajući ugljen-dioksid i metan, gasove koji štete klimi.

Ovog ljeta Verhojansk, u Jakutiji, na istoku Sibira, pogodile su izrazito velike vrućine, tako da ljudi traže spas u rijeci Jani – u gradu koji je poznat po ledenohladnim zimama, sa temperaturama koje dostižu minus 48 stepeni Celizijusa. Sada ih je zadesio drugi ekstrem: u junu je zabeleženo 38 stepeni živinog stuba. Mada su relativno visoke ljetnje temperature uobičajene u ovom regionu, ovo je rekord za grad severno od polarnog kruga i dok se neki raduju zbog vrelog ljeta, u drugim dijelovima Jakutije vidi se loša strana dugotrajne suše, piše Cajt.

Vrelina je, doduše, u međuvremenu donekle popustila, ali i dalje gore područja na površini od 400.000 hektara. Prema podacima službe za zaštitu šuma “Avialesohrana”, početkom jula požari su zahvatili čak 1,9 miliona hektara, a posebno je pogođen istok zemlje, gdje su mnogi okruzi proglasili vanrednu situaciju.

Najveći dio područja zahvaćenih požarom zabačeni su i nepristupačni, ali bi i u njima vatra mogla da ugrozi naselja, pogotovo dim, koji se uzdiže i širi na kilometarskom području.

– Imajući u vidu razmjere požara i količinu dima koji sadrži štetne materije kvalitet vazduha je ozbiljno ugrožen – kaže Mark Parington iz Evropskog centra za srednjoročnu vremensku prognozu u Redingu (Engleska).

Aktuelni satelitski podaci pokazuju da su razmere požara 2020. nadmašile prošlogodišnje, kada su ljudi nedeljama udisali zatrovan vazduh.

Prema Paringtonovim riječima, požari na sjevernom polarniku trenutno su veoma neobični.

– Obično su požari pogađali područja južno od Arktičkog kruga.

Arktik se zagrijeva zabrinjavajućom brzinom. Podaci pokazuju da prosječne temperature tamo dvostruko brže rastu nego u ostalim djelovima svijeta. Jedan od uzroka trenutno dugog perioda suše jeste nedostatak mlazne struje, vjetra koji na visini od oko deset kilometara obično velikom brzinom obilazi Zemlju, podstaknut izrazitim temperaturnim razlikama između Arktika i tropskih područja. Budući da je na Arktiku sve toplije (ovog maja temperatura na površini u pojedinim delovima Sibira bila je za deset stepeni viša nego što bi bilo normalno), mlazna struja je oslabila, a otapanje arktičkog leda, koje se javlja kao posledica pojačava ovakav trend.

Posljedica: ekstremne hladnoće zimi, kao krajem januara 2019. u Čikagu, ali i dugotrajni periodi suše, kao trenutno u Sibiru. Ne samo da se povećavaju prosječne temperature, već se isušuje i zemlja, šume i stepe.