Smanjena je proizvodnja pamuka, a manji je i prinos kafe. Nestašica za sada nema, ali je neminovno je da će manja ponuda dovesti do veće cijene. Dodatno zabrinjavaju najave da će svijetu nedostajati hrane, posebno one kvalitetne, jer će, kako tvrde stručnjaci, zbog klimatskih poremećaja gubiti na energetskoj vrijednosti.
Profesorka sa Poljoprivrednog fakulteta dr Ana Vuković Vimić, kaže za Blic Biznis da procjene pogođenosti određenih proizvoda i procjene rizika u budućnosti već postoje i da one pokazuju da vremenski uslovi i zemljama pogodnim za gajenje određenih kultura remete proizvodnju, te donose gubitke i skok cijena određenih proizvoda.
– Već sada osjećamo uticaj ekstremnih vremenskih uslova. Kada je manje prinosa, odmah se remeti globalno tržište i dolazi do skoka cijene hrane i proizvoda koje konzumiramo. Može da se desi da uprkos nižem kvalitetu, cijena nekih proizvoda bude znatno viša, zato što ga nema na tržištu. Neminovno je da će sve ovo uticati na takozvani “globalni sistem hrane” – kaže profesorka.
Ona ukazuje i da će zbog klimatskih promjena, biti smanjen kvalitet hrane.
– Pokazano je da usljed promjene klimatskih uslova u oblastima gdje se gaje određene kulture predviđeno je da će doći do smanjenja hrane kvaliteta hrane, u smislu da im se smanjuju hranljive materije koje sadrže, i onda više neće biti toliko nutricionistički vrijedne, čak i da nisu neki događaji koji će uništiti usjev, prosto neće moći hrana da bude najvećeg kvaliteta – kaže ona.
Da situacija sa hranom pored energenata postaje problem sadašnjosti i bliske budućnosti nedavno je potvrdio i Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, rekavši da se svijet suočava s katastrofom, zbog sve veće nestašice. On je objasnio da je rat u Ukrajini zapravo samo doprinjeo poremećajima koji su bili izazvani klimatskim promenama, pandemijom korona virusa i velikom razlikom izmedju siromašnih i bogatih i proizveo “neviđenu globalnu krizu gladi” koja već pogadja stotine miliona ljudi.
– Postoji realan rizik da će 2022. godine biti proglašena višestruka prehrambena kriza. A 2023. bi mogla biti još gora – rekao je on u video poruci zvaničnicima iz desetina bogatih država koji su se sastali u Berlinu. Ono što je Gutereš posebno istakao ovom prilikom, je da nijedna zemlja neće biti imuna na društvene i ekonomske posljedice takve katastrofe.
Podaci UN-a pokazuju da se u posljednje dvije godine, zbog pandemije kovida i rata u Ukrajini, udvostručio broj ljudi u svijetu koji su u riziku da neće imati dovoljno hrane – sa 135 miliona, koliko ih je bilo 2019. godine, na 276 miliona.
Poskupljenja ukazuju na nestašicu
U Srbiji kao i širom svijeta poslednjih mjeseci bilježe se velika poskupljenja hrane. Na neke je uticala inflacija, dok će drugi tek poskupjeti kao posljedica suše. Cijene hrane na globalnom nivou su u poslednjih godinu dana porasle za skoro 30 odsto, đubrivo je poskupjelo više od 50 odsto, a ulje za više od 60 odsto, procjena je Ujedinjenih nacija (UN).
Neočekivana suša uništila je dobar deo usjeva u našoj poljoprivredi, pa je pitanje koliko će roda biti na jesen. Ipak ovu cijenu će morati da plate potrošači, nedavno je za Blic Biznis rekao agroekonomista Milan Prostran, dodajući da nedavno objavljeni rezultati navodnog pojeftinjena nekih proizvoda ne ohrabruju mnogo imajući u vidu da su cene dostigle svjetski maksimum.
Činjenica je da će suša da umanji količine soje i kukuruza. Iako struka sada ne može da da tačne procjene, ipak smatraju da za sada kod neće biti nestašice kod nas.
Da je proizvodnja manja i u drugim kulturama, vidi se na osnovu trenutnih cijena, naročito za sezonske proizvode, koje bi prema mišljenju agroekonomiste Prostrana sada trebalo da budu najeftiniji, međutim, njihova cijena je kao na početku sezone, što govori da ih nema u dovoljnoj količini.
Krompir je u junu u odnosu na isti period prošle godine skuplji za 152,6 odsto, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku, a ovaj poljoprivredni proizvod je trenutno rekorder u poskupljenjima. To što je ovaj proizvod dva i po puta skuplji u odnosu na isti period prošle godine stručnjake ne iznenađuje. Rod je, već sada je izvesno, ispod proseka zbog suše, a cene inputa su veće između 30 i 50 odsto, pa je realno očekivati da ove sezone neće biti jeftinog krompira. Očekuje se da će prinosi biti dobri samo na parcelama u Vojvodini koje su navodnjavane, a to je svega tri do četiri odsto ukupne proizvodnje.
Nestašica kafe moguća
Poskupljenje kafe u Srbiji dogodilo se prije nekoliko mjeseci, i visoka cena mnogo je iznenadila. Smanjen prinos kafe u Brazilu, najvećem svetskom uzgajivaču, mogao bi da izazove naglo povećanje cena kafe širom sveta u narednim mesecima. Ovoga puta više ne iznenađuje cijena već je pitanje da li ćemo bez kafe u jednom trenutku ostati?!
Prema podacima o trgovanju, fjučersi kafe porasli su za skoro 90 odsto prošle godine nakon što su suša i mrazevi uticali na brazilsku proizvodnju.
Cijene kafe su u februaru skočile na 10-godišnji maksimum na 2,59 dolara po funti (1 funta = 453.5 grama) i ostale su više nego prethodnih godina, što je povećanje od 18,06 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Analitičari tržišta očekuju dalje poskupljenje zbog specifičnosti berbe kafe u Brazilu. Tradicionalno se odvija u dvogodišnjem ciklusu, pri čemu poljoprivrednici sakupljaju veće količine arabike u parnim godinama. Međutim, zbog ekstremnih vremenskih prilika u 2021. godini, očekivanja za ovogodišnju žetvu su niska, posebno imajući u vidu porast troškova đubriva i transporta.
Pored Brazila, plantaže u Kolumbiji, još jednom velikom izvozniku kafe, takođe su bile pogođene vremenom vlažnijim od uobičajenog.
Prema nekim procjenama, navodi Volstrit žurnal, očekuje se da će ovogodišnji prinosi na nekim farmama biti manji za 50 odsto.
Profesorka sa Poljoprivrednog fakulteta dr Ana Vuković Vimić kaže da nije isključena ova mogućnost, i da je poznato da postoj problem zato što se kafa proizvodi u veoma ranjivim područijima na klimatskim promenama, i podložnim velikim štetama usljed promena klimatskih uslova i kafa je samo jedan primjer i najmanje opasno na osnovne namjernice.
Smanjena proizvodnja pamuka
Najveći svjetski proizvođači pamuka zbog posljedica velike suše smanjili su proizvodnju za 30 odsto. Prema američkim zvaničnicima, na evropskom i azijskom tržištu se očekuje pad tražnje za pamukom zbog pada životnog standarda koji bi mogao negativno uticati i na kupovinu garderobe.
Iako se za sada ne može reći bez kojih proizvoda bi mogli u bliskoj budućnosti skroz ostati, ono što je neminovno da će im cijena zbog manje količine a iste ili veće potražnje svakako rasti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu