Društvo

ZADOVOLJNI ŽIVOTOM NA SELU U ugljevičkoj regiji cvjeta proizvodnja voća i mlijeka

Na području Ugljevika tokom poslijednje decenije zasađeno je oko milion sadnica šljive i drugog voća, što ovu opštinu, koja u najvećoj mjeri živi od proizvodnje električne energije, svrstava u voćarski kraj.

ZADOVOLJNI ŽIVOTOM NA SELU U ugljevičkoj regiji cvjeta proizvodnja voća i mlijeka
FOTO: SLAĐANA R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

U poslijednje vrijeme na ovom području sve više poljoprivrednika se opredjeljuje i za proizvodnju mlijeka i tov stoke. Porodica Rikić, Tihomir i Zorica sa sinom, snajom i četvoro unučadi u Ugljevik selu,  ima farmu za 48 muznih krava, od kojih je polovina u muži. Proizvode dnevno oko 200 litara mlijeka.

Radimo punom para, ali i zaradimo. Ne može se steći u poljoprivredi neko bogatstvo, ali može lijepo da se živi. Ne tjera te u zajam, ne tjera te u nadnicu. Radiš ko sebi – kaže domaćin. Rikići mlijeko predaju mljekari “Dule”.

– Zadovoljni smo tom saradnjom. Litar nam plaća 55 feninga, podsticaj za ekstra klasu od 30 do 35 pfeninga. Dobro je. Naš narod je naučio na neku pomoć, neku socijalu. Treba raditi, a ne čekati da ti neko nešto da – kaže domaćin. Posla na farmi Rikića ima, ali složne ruke sve stižu, kaže i domaćica Zorica.

Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

– Svi imamo svoje zaduženje. Spremamo hranu za krave, za telad, ovce, krmače, svinje. Ima posla i u štali i na njivi. A i kuća traži svoje. Treba skuvati, oprati, počistiti. Ali ne žalimo se. Lijepo živimo od svog rada – kaže Zorica Rikić.

Sve više poljoprivrednih gazdinstava u Ugljeviku bavi se i tovom stoke. Milorad Marinković ima farmu sa 22 grla. Sam proizvodi svu potrebnu hranu za stoku.

– Obrađujem 80 dunuma svoje zemlje, a još sijem 70 dunuma tuđe. Sijem kukruz, djetelinu. Zemlja se ne može raditi bez mehanizacije. A kad sami proizvodite hranu, onda se tov bikova isplati. Mnogi kažu da se ne može živjeti, ali to nije istina. Posla ima, ali se isplati – kaže ovaj uspješni stočar. Dodaje da ni sa plasmanom stoke nema problema.

– Proda se, cijena je nekad dobra, nekad bi mogla biti i veća. Ali dobro je – kaže Marinković.

Iz budžeta opštine Ugljevik, koji iznosi blizu 10 miliona maraka, za agrar se godišnje izdvaja oko 200.000. Međutim, podsticaji poljoprivrednicima ne isplaćuju se od 2016. godine kada je opštinski Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podsticaja poljoprivrede i drugih privrednih djelatnosti, Ustavni sud RS proglasio nezakonitim.

Pomoć poljoprivrednim gazdinstvima sada, osim resornog ministarstva, pruža Agencija za mala i srednja preduzeća. Direktor Agencije Milorad Jovičić kaže da su do sada uglavnom realizovani projekti u voćarstvu i u plasteničkoj proizvodnji.

– Zahvaljujući međunarodnim donatorima, obezbjedili smo pet plastenika od 500 kvadrata, vrijednosti 8.000 KM. Pokušaćemo da obezbjedimo podršku i stočarima. Da zadržimo mlade na selu – kaže Jovičić.

Registrovano 937 gazdinstava

Na području opštine Ugljevik evidentirano je 937 poljoprivrednih gazdinstava. Strategijom razvoja od 2018-2022. planirana su značajnija ulaganja u prerađivačke kapacitete, prije svega izgradnju hladnjača za voće i povrće, što bi olakšalo plasman poljoprivrednih proizvoda.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu