Skoro u svim izvještajima revizora stoje preporuke odgovornim licima da „obezbijede da se planiranje i provođenje javnih nabavki obavlja u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama“.
Kako se može vidjeti iz izvještaja revizora, nabavke se najčešće rade putem direktnih pogodbi ili se za pojedine nabavke uopšte ne planiraju niti provode javni postupci.
Niske kazne
Ova praksa se ponavlja iz godine u godinu; revizori upozoravaju, ministarstva i javne institucije, preduzeća ili ustanove žmire na ta upozorenja, i na kraju niko ne snosi nikakvu odgovornost, niti se išta mijenja.
Izvršna direktorka Transparensi internešnela BiH, Ivana Korajlić, ističe da je nepoštivanje preporuka iz revizorskih izvještaja i nepostojanje nikakvih reakcija institucija konstantan problem.
Nepravilnosti na koje revizori ukazuju, kako kaže Korajlićeva, nadležne institucije ne zanimaju.
– To je konstantan problem ne samo kada govorimo o javnim nabavkama, već i kada govorimo o drugim problemima u vezi s raspodjelom javnih sredstava, imenovanjima, zapošljavanjima i slično – navodi Korajlićeva.
S druge strane, kako ističe ona, trenutni mehanizmi koji postoje kada je riječ o javnim nabavkama u smislu nadležnosti Agencije za javne nabavke da pokreće prekršajne postupke su, takođe, neefikasne s obzirom na to da se radi o vrlo niskim kaznama za prekršaje.
Prijave bez efekta
Korajlićeva kaže da imaju situacije da čak ni za zloupotrebe na koje ukazuju revizori ne postoji nikakva reakcija tužilaštava. Ističe da bi trebala da postoji mnogo bolja i jača saradnja između službi za reviziju na svim nivoima i nadležnih tužilaštava.
– Međutim, tu imamo konstantno pravdanje i izgovor od strane tužilaštava da „nemaju kapaciteta da pokreću postupke po službenoj dužnosti“. S druge strane, službe za reviziju nemaju nadležnost da pokreću konkretne prijave. Tu se zapravo vrtimo u krug. Imali smo ranije slučajeva gdje je Glavna služba za reviziju Republike Srpske upućivala konkretne informacije tužilaštvima ali nije bilo nikakvog odgovora – navodi Korajlićeva.
Dodaje da revizorske službe i na nivou BiH, i u FBiH, upućuju konkretne prijave tužilaštvima, a nedavno su objavili izvještaj o reakciji na te njihove prijave.
U najvećem broju slučajeva, čak i kada se radi o vrlo konkretnim zloupotrebama, kako kaže Korajlićeva, tužilaštva smatraju da nemaju osnova za dalje postupanje.
Ona ističe za Srpskainfo da se ovaj problem pokušao riješiti brojnim projektima i aktivnostima, ali bezuspješno.
– Tužilaštva ne postupaju ni po konkretnim krivičnim prijavama, a da ne govorim o izvještajima revizora – kaže Korajlićeva.
Ona dodaje da ne postoji ni politička, a ni finansijska odgovornost, odnosno ne postoje nikakve posljedica za neispunjavanje preporuka.
– Prekršajni postupci koji se pokreću ne osiguravaju dovoljan nivo odgovornosti s obzirom na vrlo niske kazne. Sa druge strane, kada govorimo o ozbiljnim zloupotrebama, tužilaštava ne postupaju ni po službenoj dužnosti ni po samim izvještajima – napominje Korajlićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu