Politika

ZAKONI KAO UKRASI Domaće zakonodavstvo na skeneru poslanika

Poslanici Narodne skupštine RS smatraju da je potrebno mijenjati pojedine postojeće zakone. To bi, tvrde, značajno doprinijelo uštedama, poboljšalo bi ekonomsku situaciju i rasteretilo privredu. Akcenat stavljaju upravo na ove oblasti.

ZAKONI KAO UKRASI Domaće zakonodavstvo na skeneru poslanika
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Poslanik u NS RS, Jelena Trivić (PDP), u više navrata je predlagala izmjene Zakona o doprinosima u cilju rasterećenja privrede.

– Od zakona koje bih mijenjala to su uglavnom oni koji se tiču rasterećenja privrede i sve bi išlo u tom pravcu. Ljudima u privredi je od samih podsticaja bolje to da ih poreski rasteretite, nego da im neki novac refundirate – smatra Trivićeva.

Dodaje da je neophodno provesti Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru.

– Taj Zakon postoji, treba ga provesti u praksi. Dakle, postoji Zakon, ne postoji registar – objašnjava Trivićeva.

Primjena u praksi

Navodi da bi trebalo urediti i vršiti izmjene i dopune radnog zakonodavstva, s akcentom na Zakon o radu.

– Prije svega mislim na Zakon o radu, gdje postoji prostor za još neke dorade u smislu preciznijeg definisanja određenih članova. Vidjeli smo da je sada Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu kao dopuna tog osnovnog Zakona o radu, što je takođe solidan Zakon, ali mislim da se neće specijalno primjenjivati u praksi – ističe Trivićeva.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

Ocjenjuje da imamo solidna zakonska rješenja, ali koja nisu primijenjena u praksi.

– Kao što je to Zakon o zaštiti uzbunjivača, odnosno ljudi koji prijavljuju korupciju. Ili naprimjer, kada poslodavac ne isplati platu da ga radnik može tužiti, što nikad nije pokrenuto. Ima brojnih stvari koje postoje, a ne primjenjuju se – kaže Trivićeva.

Pročitajte još

Lokalne zajednice

Potpredsjednik NSRS, Milan Petković (Ujedinjena Srpska), ističe kao problematiku činjenicu da često dolazi do razilaženja između skupštinske većine i gradonačelnika.

– Smatram da je to loše. Treba vidjeti eventualno kroz izmjene Izbornog zakona kako i na koji način to riješiti. Možda se vratiti na posebno biranje gradonačelnika, kako ne bi došlo do dupliranja vlasti i ne bi došlo do sukobazakonodavne vlasti na lokalnom nivou, odnosno skupštine i izvršne vlasti u smislu gradonačelnika, načelnika i načelnika odjeljenja – navodi Petković.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
Milan Petković

Imamo stalnu diobu vlasti, navodi Petković, pa je sporno nefunkcionisanje i stalno preglasavanje.

– Možda je postojao nekada dobar model, kada se posredno birao gradonačelnik. Iako možda nije bilo potpuno demokratski, u tom trenutku je značilo jednaku izvršnu i i zakonodavnu vlast. Kao sad na državnom nivou što imamo da skupštinska većina bira Vladu i da onda tu postoji operativnost u funkcionisanju – objašnjava Petković.

“Bijeli hljeb”

U više navrata je isticao i kako treba zakonski ukinuti „bijeli hljeb“ koji funkcioneri primaju šest mjeseci nakon isteka mandata.

Pročitajte još

– Treba ukinuti „bijeli hljeb“ na nivou lokalnih zajednica, na nivou cijele Republike Srpske. Nema potrebe da neko i nakon isteka mandata koristi to pravo – kategoričan je Petković.

On tvrdi da su svi političari koji se nakon mandata odluče za primanje „bijelog hljeba“ ili pohlepni ili nesposobni.

– Kada vide da im ističe mandat, ako ne mogu sebi u roku od mjesec dana naći posao, onda su nesposobni, a pohlepni su ako im nije bilo dovoljno četiri godine, pa moraju još da žive na grbači naroda – ističe Petković.

Privreda

I narodni poslanik Igor Žunić (SNSD) je saglasan da treba raditi na olakšanju privrednicima i poboljšanju zakona koji se odnose na unapređenje života.

– Svaki zakon treba da se prilagodi novim okolnostima u društvu i da pokreće zajednicu naprijed. Važno je da se radi na izmjenama zakona koji se tiču olakšanja privredne djelatnosti. Da privrednici lakše rade posao – kaže Žunić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Igor Žunić

Kao Zakon sa nedostacima ističe i onaj o socijalnoj zaštiti.

Pročitajte još

– Treba nam poseban zakon o socijalnoj karti. Znamo da se ogromna sredstva troše na socijalni sektor, a mislim da nije pravično raspoređen – kaže Žunić.

Dodaje da Zakon o lokalnoj samoupravi ima dosta prostora za izmjenu, kao i svi oni zakoni koji se tiču smanjenja korupcije i kriminala.

Nameti

Dalje, Registar fiskalnih i parafiskalnih davanja i nameta privredi dugo se uspostavljao, a sve s ciljem smanjenja opterećenja na građane i privredu. To je u više navrata isticao narodni poslanik Davor Šešić (SDS).

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Saznao sam da je takav registar uspostavljen, iako poslanici nisu o tome obaviješteni. Sa centralnim registrom fiskalnih i parafiskalnih davanja bi trebala biti usaglašena sva davanja lokalnih zajednica, tako što se nalaze u tom registru. Suština pravljenja takvog registra nije bila da se samo nabroje razni nameti, već da se upoređivanjem potvrdi veliki broj sličnih poreza i taksi i da se u skladu s tim određen broj ukine i tako smanji opterećenje na građane i privredu. Pošto nikad nismo dobili takav dokument, ne znam šta se s njim postiglo i kako funkcioniše – rekao je Šešić.

Udruženja građana

Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, Dejan Lučka, navodi da su neophodne zakonske regulative u vezi sa slobodom pristupa informacijama, u cilju proaktivnijeg pristupa samoj problematici, uz definisanje obaveznog periodičnog javnog objavljivanja informacija određenih organa i institucija, kao i jasnije i strože definisanje odgovornosti i kazni za one organe koji ne učine informacije dostupnom.

FOTO: N1
FOTO: N1

– Neophodno je i u zakonima olakšati rad udruženja i fondacija, kroz poreske i olakšice u doprinosima, kao i pojednostaviti procedure osnivanja udruženja – zaključio je Lučka.

Javna okupljanja

Neophodno je, navodi Lučka, donijeti Zakon o javnim okupljanjima u kome će biti ugrađeni evropski standardi ljudskih prava.

– Tako bi u novom zakonu trebalo odrediti i definisati, između ostalog, „spontana okupljanja“, minimalan broj okupljenih građana za koje se smatra da su okupljeni u javni skup, u potpunosti ga uskladiti sa ustavima BiH i Srpske, kao i u velikoj mjeri ublažiti restriktivne odredbe i formalnosti u vezi s prijavom i održavanjem javnih okupljanja. Javna okupljanja bi trebalo da budu lako, brzo i efikasno organizovana, bez pretjeranih formalnosti, a zakon bi tu s dobrim propisivanjem trebalo da igra ključnu ulogu. Trenutno je situacija takva da zakon praktično odvraća građane od okupljanja – rekao je Lučka.