Bojan Arbutina, jedan od kustosa Muzeja žrtava genocida ističe da ovakvo skrnavljenje spomenika nije rijetkost u Srbiji.
– Nažalost, ovo se ne dešava prvi put. Mi smo u proteklih nekoliko godina kao Muzej žrtava genocida nekoliko puta apelovali na javnost da se sa određenim stepenom pažnje i dužnim poštovanjem odnose prema stratištima iz perioda Drugog svjetskog rata, gde su sahranjene naše žrtve – kaže Arbutina.
On dodaje da je javnost ta neprimjerena ponašanja vidjela i u spomen parku Jajinci, gdje se voze auto-trke, gdje se formiraju deponije smeća, gdje se sunča.
– Zatim imali smo u Kragujevcu, takođe. U Leskovcu je bila pokušana organizacija male mature na masovnom stratištu. Zatim na lokalitetu Topovske šupe imali smo svojevrstan foto-sešn koji je napravila mlada djevojka, slikajući se potpuno gola na tom masovnom stratištu i na tom lokalitetu gdje je bio logor – kaže Bojan Arbutina, jedan od kustosa Muzeja žrtava genocida.
Ističe da je sankanje na masovnom stratištu u Sremu samo jedan u nizu skrnavljenja spomenika kulture i stratišta u Srbiji.
– Svakako da su stariji upoznati šta se nalazi na tom mjestu, a šta je motiv da roditelji masovno dovode djecu da se sankaju, zaista ne možemo da proniknemo u to. Oni kažu, ostavite nam djecu na miru, pa i mi isto tako možemo da kažemo pustite mrtve da počivaju na miru – kaže Bojan Arbutina.
Očuvanje ovog spomen-groblja spada pod dužnost grada Sremske Mitrovice, međutim, kako ističe, glavni problem u svemu ovome je odnos građana prema stratištu.
– Komunalna milicija to može riješiti u trenutku i spriječiti to sankanje. Prije svega je problem u roditeljima, jer oni sigurno znaju gdje su doveli djecu – kaže Arbutina za Blic.
On dodaje da komunalna policija, po prijavi Gradskog zavoda za zaštitu kulture, izlazi na teren i sprečava sankanje, što se ovoga puta očigledno nije desilo.
Vladimir Balašćak, koji je potomak žrtve sahranjene na Spomen-groblju rekao je da je slučaj sankanja prijavio policiji i komunalnoj policiji, a kako kaže, te negativne pojave na memorijalnom kompleksu se ponavljaju, jer nikada nisu adekvatno sankcionisane.
– Nikome ne smetaju ni djeca ni dječija radost, ali nikako na tom mjestu. To je najveće stratište u našoj zemlji. Tom mjestu treba da prilazimo sa pijetetom, da se edukujemo istorijski, sa kulturom sjećanja i poštovanjem prema mrtvima. Na ulazu postoje fotografije sa prvog parastosa i ekshumacijom žrtava. Ako vi svesno prolazite pored toga i vidite to, vi svesno idete da skrnavite grobnice – kaže Balašćak, koji je od policije dobio odgovor da će razgovarati sa nadležnima za spomen-kompleks.
Bura u javnosti povukla je djecu sa groblja, pa tako juče na ovom mjestu nije bilo mališana koji su se sankali.
– Ja ne mogu da shvatim da oko ovoga uopšte postoje podeljeni komentari. Naša djeca zaslužuju najljepša igrališta na svijetu, a gubilište nije igralište – kaže Balašćak.
U komentarima poput – ostavite nam djecu na miru i dokle više ta mračna prošlost, Balašćak kaže da je u pitanju zamjena teza da neko ima nešto loše protiv djece.
– To rade isključivo ljudi da speru svoju sramotu i ljagu. Vidim da i roditelji moraju da se edukuju. Mene boli što se te humke nazivaju brdima, jer to nisu brda, to su masovne grobnice. I to znaju građani cijelog Srema. Tu su od Josipa Broza do predsednika Aleksandra Vučića dolazili ljudi na poklonjenje žrtvama – kaže Balašćak.
Ističe da je sramotno dovesti u pitanje na društvenim mrežama da li je tu uopšte bilo gubilište i navodi da malo edukacije ne bi bilo na odmet.
– To je vaspitanje iz kuće da mora da se zna kako se ponaša na groblju. Život ide dalje, ljubav uvijek pobjeđuje, ali je važno i na koji način se slavi život – da li kulturom sećanja ili vožnjom kvadova, što se desilo u Jajincima.
– Pravim u sebi sliku malih Poljaka koji sa prvim snijegom prave sankalište i igralište u Aušvicu. To mi je nezamislivo. Jedini način je sankcionisanje i postavljanje tabli kod grobnica da je tu zabranjeno penjanje i izvođenje bilo kakve aktivnosti – rekao je Balašćak, gostujući na “K1 TV”.
Da podsjetimo, ovih dana, na zaprepašćenje javnosti, masovne grobnice u Sremskoj Mitrovici koriste se kao jedan od prostora za igru, razbibrigu, zabavu, sankanje i druge aktivnosti neprimerene masovnom gubilištu nedužnih civila.
Ova situacija izazvala je polemiku na društvenim mrežama, a Muzej žrtava genocida pozvao je nadležne organe lokalne samouprave da hitno reaguju i zaštite ovo gubilište od daljeg skrnavljenja, ali i apeluje na nesavesne i neodgovorne pojedince da bez odlaganja obustave neprimerene aktivnosti na prostoru Spomen-groblja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu