Statistika pokazuje da su ove godine najviše smanjeni potrošački nenamjenski krediti, koji su svih ranijih godina, i to iz mjeseca u mjesec, konstantno bilježili porast.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su ukupni krediti stanovništvu u avgustu iznosili 9,9 milijardi KM, od čega se na potrošačke kredite odnosilo skoro 7,37 milijardi KM. Dok je ukupna kreditna zaduženost stanovništva od januara povećana za 66,7 miliona KM, nenamjenski potrošački krediti su smanjeni za 17,4 miliona. Od marta, kad se kod nas pojavio korona virus, zabilježili su pad od čak 72,4 miliona KM.
U istom periodu lani, odnosno od januara do avgusta 2019, ukupni krediti građanima BiH porasli su za 536,1 miliona, dok su nenamjenski potrošački zabilježili rast od čak 380,2 miliona KM.
S druge strane, kreditna zaduženost stanovništva je u avgustu 2020, u odnosu na isti mjesec prošle godine, veća za 111 miliona KM.
Opreznost
Ekonomisti objašnjavaju da je ovakva situacija posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa.
– Naime, većina onih koji su razmišljali da uzmu kredit i dalje čekaju, jer se ne zna šta će biti sutra. S druge strane, određen broj ljudi je ostao bez posla, pa nisu kreditno sposobni, što ih onemogućava da se kreditno zaduže. Takođe, činjenica je i da su banke malo opreznije prilikom davanja kredita, upravo zbog toga što je aktuelna situacija nesigurna. Jer, danas imamo ljude koji rade, ali je krajnje neizvjesno da li će oni imati posao sutra – objašnjava za Srpskainfo ekonomista Predrag Duduković.
Prema njegovim riječima, sve ovo je dovelo do pada vrijednosti uzetih potrošačkih kredita.
– Nije došlo do pada samo kod potrošačkih nenamjenskih kredita, nego i kod kreditnih plasmana privredi, što je direktno uslovljeno situacijom koju je izazvala epidemija kovida – kaže Duduković.
Preživljavanje
Dodaje da su se, iako je evidentan pad iznosa plasiranih potrošačkih kredita, neki ljudi prethodnih mjeseci zadužili kod banaka, i to kako bi, uslovno rečeno, preživjeli.
– S druge strane, ranije su građani u dosta većoj mjeri uzimali kredite da bi išli na ljetovanje, kupili noviji automobil, obnovili garderobu i slično. U ovim situacijama potrošački krediti su, uslovno rečeno, korišteni za luksuz. To je sada u značajnoj mjeri izostalo. Manje je bilo ljetovanja, a ljudi odustaju i od kupovine novijih automobila, dok kredite i dalje uzimaju oni kojima je to neophodno za one najosnovnije životne potrebe. Ljudi kojima krediti nisu neophodni za egzistenciju, odustali su od njih, čekajući neki povoljniji momenat – naglašava Duduković.
Ističe da je, zbog pada iznosa plasiranih potrošačkih kredita, u padu i potrošnja.
– Primjera radi, ako neko nije uzeo kredit da bi platio ljetovanje, pao je i promet u turističkoj agenciji. Ako je izostao kredit za kupovinu auta, pala je i njihova prodaja. Takođe, ima i onih koji su, na primjer, namjeravali da renoviraju stan, za što se takođe dižu potrošački nenamjenski krediti, pa su odustali od toga – kaže Duduković.
Prioriteti
U udruženjima potrošača naglašavaju da, od početka epidemije, većina građana razmišlja samo o zdravlju i preživljavanju.
– Njima krediti nisu ni na pameti, jer im je u fokusu kako preživjeti i ne zaraziti se koronom. Ranijih godina smo uzimali potrošačke kredite i putovali, mijenjali auta i namještaj, renovirali stanove. Sada se malo ko upušta u neki slični poduhvat, jer ne znaju šta će biti sutra, hoće li ostati bez posla i dospjeti u poziciju da uzeti kredit ne mogu vraćati – kaže za Srpskainfo Nedeljka Ilijić, direktorka Udruženja građana „Oaza“ iz Trebinja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu