Magazin

Zanimljiv eksperiment: Psiholozi djeci oduzeli telefone na 8 časova, pa se šokirali njihovim ponašanjem

Štetnost mobilnih telefona za djecu je česta tema društvenih rasprava i stručnih studija.

dječak drži telefon
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Činjenica je da postoji određeni uticaj telefona na mozak, ali i na cjelokupno mentalno zdravlje.

Dječija psihologinja iz Sankt-Peterburga Ekaterina Murašova sa svojim je kolegama 2013. godine provela zanimljiv eksperiment.

Naime, ona je zamolila 68 tinejdžera u starosti od 12 do 18 godina da se odreknu svojih uređaja, odnosno da isključe telefone, kompjutere, televizore, tablete i igrice na osam časova i da za to vrijeme ni s kim ne komuniciraju.

Ono što su smjeli raditi u tih osam časova bilo je pisati, crtati, čitati, pjevati, šetati i baviti se sličnim aktivnostima. Autorka eksperimenta željela je dokazati da se moderni tinejdžeri ne mogu zaokupiti takvim stvarima i da su potpuno nesvjesni svog stanja.

Prema pravilima eksperimenta, djeci je savjetovano da prekinu eksperiment ako osjete pretjeranu napetost, te da zabilježe vrijeme i razlog prekida. Rezultati su bili šokantni, a treba uzeti u obzir da je eksperiment proveden prije deset godina, kada je tehnologija bila daleko manje rasprostranjena nego danas i kada su djeca znatno manje vremena provodila na tehnološkim uređajima.

Od 68 ispitanika, samo troje je završilo eksperiment, jedna djevojčica i dva dječaka. Tinejdžerka je osam časova zapisivala svoje osjećaje u dnevnik. Jedan od dječaka izrađivao je maketu broda, uz pauzu za ručak i šetnju psa. Drugi je prvo sortirao i sistematizovao svoje zbirke, a zatim se bavio presađivanjem cvijeća. Niko od njih nije imao negativnih emocija tokom eksperimenta i nije primijetio pojavu “čudnih” misli.

Troje je izjavilo da su imali “suicidalne misli”, a petoro je doživjelo napade panike. Kod 27 tinejdžera zabilježeni su simptomi kao što su mučnina, znojenje, vrtoglavica, valovi vrućine ili bolovi u trbuhu. Gotovo svaki od njih prijavio je osjećaj straha.

Zanimanje i uzbuđenje novonastalom situacijom i suočavanjem sa samim sobom splasnulo je kod gotovo svih učesnika do početka drugog ili trećeg časa. Desetoro tinejdžera koji su prekinuli eksperiment osjećalo se loše nakon tri ili više časova samoće.

Što su tinejdžeri radili tokom eksperimenta?

Tokom eksperimenta tinejdžeri su jeli, čitali, pisali, učili, gledali kroz prozor ili šetali po stanu, izašli u prodavnicu, bez komunikacije s drugima, osim s prodavačima, sastavljali puzle i slagali Lego kockice, crtali, igrali su se sa psom ili mačkom, kupali se, spremali sobu ili stan, bavili se fizičkom aktivnošću, zapisivali osjećaje i misli, svirali klavir, gitaru ili flautu, pisali poeziju ili prozu…

Što su radili nakon eksperimenta?

Gotovo svaki učesnik je u nekom trenutku pokušao zaspati, ali niko nije uspio, zbog misli koje su im se motale po glavi. Nakon završetka eksperimenta 14 tinejdžera odmah je pristupilo društvenim mrežama, 20 se javilo svojim prijateljima, troje roditeljima, a pet je otišlo u posjetu prijateljima. Ostali su upalili televizore ili počeli igrati videoigre. Osim toga, gotovo svi su odmah uključili muziku ili stavili slušalice na uši.

Svi strahovi i simptomi nestali su odmah nakon završetka eksperimenta. Zanimljivo je da su 63 tinejdžera eksperiment prepoznala kao koristan i zanimljiv. Šestoro sudionika i sami su ponovili eksperiment i tvrde da su uspjeli nakon nekoliko pokušaja.

Pročitajte još

Kada su tinejdžeri analizirali što im se dogodilo toekom eksperimenta, 51 osoba koristila je izraze kao što su “zavisnost”, “doza”, “povlačenje”, “ispada da ne mogu živjeti bez…”, “stalno trebam”…, piše Klix.

Svi su rekli da su bili užasno iznenađeni mislima koje su im se javljale tokom eksperimenta, ali nisu se mogli nositi s njima zbog pogoršanja opšteg stanja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu