Međutim, rast administracije u ovom trenutku najviše smeta koaliciji iz Srpske okupljenoj oko SNSD, jer se pred njihovim očima zapošljavaju kadrovi vlasti u tehničkom mandatu, i to na one pozicije na koje su oni planirali da postave svoje ljude.
Potpredsjednik SNSD Nikola Špirić ima podatke da je u ovom trenutku na budžetu institucija BiH 22.350 ljudi, od kojih je skoro 12.500 u administraciji i policijskim agencijama, a 9.880 u Oružanim snagama, dok su raspisani konkursi za prijem još 150 policajaca i niz konkursa za popunu mjesta u državnoj službi. Kaže da je u februaru ove godine na platnom spisku institucija BiH bilo 538 ljudi više nego u septembru 2018.
Sada se opiru formiranju vlasti u zajedničkim organima samo da bi popunili preostale rukovodeće pozicije i tako nastavili da kontrolišu institucije i nakon odlaska – izjavio je Špirić za Srnu.
Predsjednik PDP i poslanik u PS BiH Branislav Borenović odgovara Špiriću: „Da, ljudi se zapošljavaju, ali to rade vaši koalicioni partneri SDA i HDZ BiH“.
– Ako se pogledaju konkursi, to su uglavnom kadrovi koji dolaze iz nove skupštinske većine u kojoj se nalazi SNSD. To je deplasirana, populistička, zlonamjerna priča. Suštinski, taj broj zaposlenih u zajedničkim institucijama je doživio najveću ekspanziju u vrijeme vlasti SNSD – kaže Borenović za Srpskainfo.
Na naše pitanje da li je na nivou BiH neophodno više od 22.000 zaposlenih, Borenović nije konkretno odgovorio. Ističe da je za to potrebno uraditi ozbiljnu i objektivnu analizu.
– Prije nekoliko dana sam putovao na Kongres demokrata u Podgoricu. Bio sam svjedok da na dva granična prelaza radi svega nekoliko policajaca koji ne mogu da stignu da izvrše osnovnu svoju ulogu. Dakle, treba vidjeti da li negdje treba zaposliti dodatne ljude jer je potreba, a da li negdje ima viška. Ono što je sigurno, kada su u pitanju kadrovi PDP, nijedan od naših ljudi nije zaposlio nijednog čovjeka više nego što je to bilo budžetom predviđeno, ili što je bio broj koji je naslijeđen od prethodnog rukovodioca. Čak mislim da je broj smanjen – tvrdi Borenović.
Zamjenik šefa Kluba poslanika HDZ BiH u Predstavničkom domu BiH Predrag Kožul nije želio ni da razgovara na ovu temu.
– Nemam detaljnih saznanja. Vjerujte. Tako da ne mogu komentarisati. Izvinjavam se – rekao nam je Kožul.
Sociolog i politički analitičar Slavo Kukić naglašava da je administracija pretrpana na svim nivoima vlasti, a da držani nivo kotira kao „najsigurnije radno mjesto za partijske podobnike“. On je ubijeđen da će to koštati BiH u narednim decenijama, jer se radi o povećanju potrošnje, nametu na leđa građanima, a ne stvaranju nove vrijednosti.
– Ljutnja SNSD zbog zapošljavanja u tehničkom mandatu nisu iz principijelnih razloga, jer su i oni zatrpali entitetski i opštinski nivo. Njihova ljutnja je iz pragmatičnih razloga, budući da se u institucijama BiH popunjavaju pozicije s kojima je kalkulisao SNSD – kaže Kukić za Srpskainfo.
Inače, za bruto plate i naknade zaposlenih u institucijama BiH prošle godine planirano je 559.424.000 KM, što je bilo za 8,7 miliona KM više nego godinu dana ranije. Institucije BiH se u 2019. nalaze na privremenom finansiranju, jer budžet još nije usvojen, što znači da su troškovi za plate u ovoj godini jednaki onima u 2018.
Prema izveštaju o izvršenju budžeta BiH od 1. januara do kraja septembra 2018, u institucijama BiH je bilo 21.782 zaposlena, dok je projekcija bila da na kraju prošle godine institucije imaju 23.181 zaposlenog.
CCI: Minimalno zapošljavati najbolje
U Centrima civilnih inicijativa upozoravaju da je modernizacija javne uprave neophodna za odgovornu i efikasnu državnu službu i ostatak javnog sektora, zbog čega su bitne dvije stvari: svesti zapošljavanje na neophodan minimum i omogućiti prolaz najboljih kandidata.
– Težnja je da broj zaposlenih prati evropske standarde – jedan državni službenik na 1.000 zaposlenih. Zatim je potrebno obezbijediti zapošljavane najboljih u javnom sektoru i to kroz poboljšanje kvaliteta javnih konkursa u smislu umanjenja subjektivizma članova komisija, odnosno obaveze preciznog obrazlaganja donesenih odluka – kaže za Srpskainfo portparolka CCI Ana Lučić.
Prema njenim riječima, to se može postići kroz umanjenje značaja intervjua s kandidatima na ukupnu ocjenu kandidata.
– Potrebno je uvesti jedinstvena pravila za primjenu konkursnih procedura, čuvanje dokumenata i davanje na uvid u opravdanim slučajevima – predlaže Lučićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu