Društvo

Zašto neće pasti i ostale cijene: Gorivo na benzinskim pumpama na nivou prije "divljanja"

Cijene goriva na benzinskim pumpama trenutno su na nivou početka 2022. godine i litar je jefitiniji za čak marku u odnosu na istorijski maksimum od ljetos.

točenje goriva na benzinskoj pumpi
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Međutim, ostale cijene proizvoda ne prate ovu tendenciju za razliku od situacije kada su cijene goriva počele da divljaju od marta prošle godine. Tada su automatski počele da „skaču“ cijene svega i svačega, prije svega prevoza i hrane. Tada je i inflacija počela da divlja pa smo godišnji rast cijena završili sa oko 15 odsto, a samo hrane 24 odsto.

Trenutno je litar dizela u Bijeljini 2,69, a u Banjaluci 2,72 KM. Benzin košta 2,39 – 2,55 KM.

FOTO: RTVIS/YOU TUBE/SCREENSHOT
FOTO: RTVIS/YOU TUBE/SCREENSHOT

Maksimalne cijene goriva bile su u julu kada je dizel bio i više od 3,60 KM. Teško je za očekivati pad cijena ostalih proizvoda. Može se očekivati stabilizacija cijena, ali nikako vraćanje cijena. To je, nažalost, tako uvijek u praksi – kaže za Srpskainfo ekonomista Slaviša Raković.

Pročitajte još

Kada su u pitanju energenti, kako ocjenjuje, radi se zapravo o poigravanju sa cijenom nafte i naftnim dervatama i električnom energijom.

– Cijena energenata na tržištu je posljedica izrazito visokih špekulacija što je opet posljedično dalo izrazito ekstra profite energetskm kompanijama. Ostale cijene na tržištu su izvor  neke inflacije koja je možda i jeste bila djelimično odgovor na to, ali možemo samo da se radujemo ako ne bude daljeg rasta, odnosno da se stabilizuju – dodaje Raković.

Osim toga, kako ističe, u cijeloj BiH nema zdrave konkrencije na tržištu, cijene se dogovaraju.

– Pa, ima dosta oligopolnog ponašanja u cijeloj BH. Ima nekoliko primjera, ne bih da govorim po sektorima jer će se odmah prepoznati. Na sve to regulatorni organi ne primjenjuju ono što je važno, a to je okvir propisa o antimonopolskom ponašanju. I sami regulatori i oni koji nadziru tržište, zamagljuju situaciju oko toga. Institucije postoje na papiru. Drugim riječima, ništa dobro za potrošače – zaključuje Raković.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije