Magazin

Zašto pritisak nije pravi pokazatelj u ovom periodu: Doktor Seferović objašnjava kada je najbolje to uraditi i kako ojačati slabo srce

Slabost srce je jedna od najrasprostranjenijih zdravstvenih problema na Balkanu, a kardiovaskularne bolesti su prve na spisku uzročnika smrti.

Petar Seferović
FOTO: @N1/YOUTUBE/SCREENSHOT

Prof. dr Petar Seferović, čuveni kardiolog, se zato detaljno osvrnuo na ovu temu i otkrio šta razara srčani mišić u razgovoru za RTS Ordinaciju.

Često čujemo da masnoća, slatko, alkohol nikako nisu dobri za cjelokupno zdravlje organizma, ali profesor naglašava da je ključna umjerenost u svemu, jer tada ostaje vrlo malo prostora za nastanak problema.

– Najvažnije je u svemu biti umjeren. Slabljenje srca je veoma veliki klinički sindrom, koji nastaje kao posledica srčanog oboljevanja, najčešće koronarnih arterija. I to je ono što želimo da spriječimo – započinje priču kardiolog.

Takođe, otkriva da je fizička aktivnost važna, te da svaka jača srce.

– Svaka aktivnost se u toku dana se sabira. Nikada ne izađem iz kuće, da nemam 20 minuta vježbi koje predstavljaju neku vrstu modifikacije koje smo radili u školi švedskih vježbi, to su najnormalnije vježbe, ruke, kukovi, vrat, sklekovi, zgibovi, trbušnjaci. To je jedna stvar, ali nije dovoljno. Onih čarobnih 7.500 koraka, sve se računa, uzbrdo, nizbrdo. Pazite 7.500 koraka je pola sata – rekao je dr Seferović.

– Ono što je dokazano je da su pozitivne posljedice fizičke aktivnosti nesagledive, čak i za bolesne od srčane slabosti. Mi smo kao jednu od najvažnijih preporuka rekli da svi bolesnici od srčane slabosti osim onih koji su vezani za krevet treba da imaju određen nivo fizičke aktivnosti – kaže dr Seferović i objašnjava da je šta ćete i kako biti aktivni zavisi od ličnog afiniteta, dok ponovo ističe da li išta slabi srce:

– Sjetite se moje prve rečenice, sve je u umjerenosti, ako dižete tegove kao bijesni, a nikada to niste radili, desiće vam se ono što se desilo dvojici mojih drugova, a to je da su umrli. Ljudi su se oženili mladim ženama, htjeli su da budu isklesani, imali su intenzivne fizičke aktivnosti, jedan je umro poslije osam meseci, drugi poslije godinu dana. Obojica su umrli u teretani. Hoću da kažem, sve je dobro što nije pretjerano. Moramo znati ko smo mi, da, stalne kontrole su najvažnija stvar, ako se ne desi nešto nepredvidivo –  kardiolog dr Petar Seferović.

Upozorava da ukoliko imamo u porodiici preranu smrt zbog kardiovaskularnih problema, moramo da pojačamo opreznost i neke preglede obavimo ranije, genetika je od velke važnosti za obolevanje srca.

– Na povišeni krvi pritisak posebno mora da se obrati pažnja. Danas se fantastično liječi, ako je na vrijeme otkriven. Nemojte mnogo dosoljavati hranu, držite pritisak u granicama 140 sa 90. Nikada nemojte čekati da pređe granicu. I ne mjerite ga svaki dan, dobro je dva puta nedjeljno. Nikako ujutru, tada je najveći. Najbolje je oko podne, ili oko šest popodne – savjetuje.

Stres jeste neizbježan u današanje vrijeme, ali potrebno je da naučimo da ga kanališemo na pravi način.

– Druga emocija je hronični negativni strest za opstanak, reputaciju, želju da se napreduje, dovodi do povećanja simpatičkog tonusa koji ubrzava srčani rad i podiže krvi pritisak ili prouzrokuje aritmije koje su veoma opasne. Srce je savršen organ, ali ako se kontrakuje u minuti mnogo više od 60 puta, njegov vijek trajanja je manji, ulazi u vazu trošenja.

Prof. dr Seferović naglašava da je upostavljanje dijagnoze od predusnog značaja za uspešno lečenje.

Srčana slabost je izuzetno teška bolest. Osoba koja je ima ne može da obavlja poslove kao prije, osjećaju malaksalost, loše spavaju, ima otoke na nogama i stomaku. Česta je, nije izlječiva, ali se može držati pod kontrolom, postavljanje dijagnoze je od najveće važnosti – zaključio je kardiolog dr Petar Seferović, prenosi Stil.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu