Banjaluka

Zašto su pojedini fakulteti "nepopularni": Na Akademiji umjetnosti se tražilo mjesto više, INŽENJERA SVE MANJE

Neki studijski programi na banjalučkom Univerzitetu iz godine u godinu bilježe veliki interes brucoša, a iznenađenje je ove jeseni stiglo iz Akademije umjetnosti.

Zašto su pojedini fakulteti "nepopularni": Na Akademiji umjetnosti se tražilo mjesto više, INŽENJERA SVE MANJE
FOTO: SRPSKAINFO

Unazad nekoliko godina, upisan je najveći broj studenata i oformljena dva nova smjera. S druge strane, na nekim fakultetima studentske klupe su poprilično puste.

Na Akademiji umjetnosti ranijih godina upisivali su 70, 80 studenata, ove 105 studenata na osnovnim studijama.

Novost su i dva nova smjera, za harmoniku i saksofon. Na tim smjerovima su angažovani gostujući profesori. Novitet je i da je klasu glume primio Radoslav Rale Milenković, poznati srpski glumac i pedagog.

Dekan Akademije prof. Dragana Purković Macan za Srpskainfo kaže da je među studentima posebno popularan smjer grafičkog dizajna, gdje su imali i najveći broj prijavljenih kandidata na prijemnom ispitu. Tako je već iz godine u godinu, na tom smjeru broj prijavljenih kandidata se povećava.

– Generalno smo imali povećan broj na svim odsjecima. Pojedini su malo slabiji, ali se pokazalo da imamo veliki broj kandidata što je veoma dobro. Tako možemo da izaberemo one koji su najkvalitetniji i najtalentovaniji – kaže ona.

Novoformirani smjer harmonike nesumnjivo će privući veliki interes maturanata. Kako nam objašnjava, svaka muzička škola ima smjer za harmoniku gdje imaju dosta kandidata. Dugo godina iz škola su dolazili zahtjevi za otvaranjem ovog smjera.

– Akademija je to uvažila i licencirali smo taj novi smjer. I zaista mislimo da će biti dosta studenata. Maturanti koji su završili smjer harmonike morali su da studiraju vani. Mi smo sada upisali četiri mlada momka, trojicu iz Banjaluke i jednog iz Crne Gore – ističe Purković Macan.

Za banjalučku Akademiju umjetnosti vladalo je veliko interesovanje studenata iz regiona. Mogu se pohvaliti da imaju dosta studenata iz Srbije, nekoliko iz Hrvatske i Crne Gore.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Univerzitet u Banjaluci planirao je da ove akademske godine upiše oko 2.700 studenata. Na sva tri roka koja su organizovana upisano je 2.200 studenata.

Rektor banjalučkog Univerziteta Radoslav Gajanin nedavno je poručio da su zadovoljni, jer se došlo na otprilike 80 odsto planiranog upisa, te da je dobro što je zaustavljen trend pada upisa studenata u prvu akademsku godinu.

Već godinama veliko interesovanje vlada za Medicinski fakultet, Fakultet bezbjednosnih nauka, za pojedine studijske programe na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, za studijske programe psihologija i pedagogija. Na Filološkom fakultetu smjer za engleski jezik je skoro uvijek popunjen, studijski programi na Ekonomskom i Pravnom najčečešće se popune u prvom upisnom roku. A onda na nekim studijskim programima loše interesovanje i u prvom upisnom roku i drugom.

Pročitajte još

– Naprimjer, to su neki studijski programi na Tehnološkom, Rudarskom, na Poljoprivrednom fakultetu, na PMF. Često ne možemo da objasnimo da nema nezaposlenih inženjera iz tih oblasti. Analizom tržišta rada, 90 odsto studenata koji završe Rudarski ili Tehnološki fakultet uglavnom rade posao za koji su završili fakultet, zaposleni su u struci. Nejasno zašto je mala zainteresovanost – izjavio je prije neki dan za medije rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.

Da studenti koji završe neki od ovih „nepopularnih“ fakulteta lako i brzo dođu do zaposlenja, potvrdio nam je i dekan Rudarskog fakulteta prof. dr Vladimir Malbašić. Jedan od primjera je, kako nam je rekao, prva generacija geoloških inženjera. Njih troje nisu još ni diplomirali, a sve čeka posao.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Rudarski fakultet ove godine upisao je 16 studenata. Mjesta je bilo još. Dekan ističe da je to „standard“ u zadnje tri, četiri godine.

– To je neka mjera za naše tržište. Negdje između četiri i sedam studenata godišnje diplomira i svi dobiju posao u roku od pola godine – poručuje on.

Bez ikakve namjere da se bilo ko na njega naljuti, poručuje da se danas plaća danak kvaliteta srednjeg obrazovanja.

– Da se mladi ljudi i srednje škole na mene ne ljute, ali matematika i fizika je skoro u tragovima u nekim srednjim školama. Većina škola fiziku je svela na jednu ili dvije godine, a otprilike su mamtematika, fizika i hemija prirodne nauke koji bi trebale da budu osnov za ovaj tip inženjera, kao i za tehnologiju, poljoprivredu, neke dijelove mašinstva. Naša djeca imaju skromna znanja iz tih osnovnih, prirodnih nauka – poručuje Malbašić.

Ističe da, kada mladi ljudi vide da je na Rudarskom fakultetu na prijemnom ispitu matematika, da u prve dvije godine studija imaju dvije matematike, da imaju dvije hemije, fiziku, dvije-tri mehanike i otpornosti, malo se preplaše i pomisle da je njih to preteško.

Novi master na Poljoprivrednom fakultetu

Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci ove godine raspisao je konkurs za upis studenata na novi master studij Agromenadžment, čija je specifičnost to što je praktično orijentisan. Prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Željko Vaško istakao je da ovaj studij ima cijeli semestar praksu i da je primarno namijenjen za studente poljoprivrednih i ekonomskih fakulteta, ali i za studente drugih fakulteta koji žele znanje da nadograde onim što se ovdje izučava, a to su marketing, planiranje, pravljenje biznis planova, kalkulacija, te računovodstvo. Studenti koji upišu ovaj studij biće poslati u firmu ili neko veće gazdinstvo, gdje će provesti pet mjeseci i na licu mjesta se upoznati o problemima koje bi agromenadžer trebalo da rješava. Ovaj studij mogu da upišu studenti koji su završili prvi ciklus studija, minimum trogodišnji.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu