Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Željeznice RS IZ MINUSA U PLUS: Najveći gubitaš poslovaće pozitivno, evo U ČEMU JE TAJNA

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Nije u pitanju čarobni štapić, nego “čišćenje” dugova i prestrojavanje kroz restrukturiranje, a uz pomoć kredita Svjetske banke, objašnjava ovaj nevjerovatni obrt Ratko Đuričić, predsjednik Nadzornog odbora Željeznica RS. Kako to izgleda “izbliza” vidjeće akcionari ovog preduzeća, u petak, za kada je zakazana vanredna sjednica Skupštine akcionara Željeznica RS. Na dnevnom redu će biti plan poslovanja za naredne tri godine.

– Realno je očekivati da poslovanje Željeznica RS u ovoj godini bude pozitivno, jer je smanjen broj radnika, a time i troškovi, a preduzeće je iz svojih izvora finansiralo odlazak prekobrojnih radnika u penziju. Dogodine bismo opet mogli biti u minusu, ali samo zbog načina na koji se obračunava amortizacija. Bez te amortizacije, koju će po planu restrukturiranja preuzti RS, Željeznice su apsolutno likvidne  – kaže Đuričić, objašnjavajuči brojke iz Plana poslovanja ŽRS do 2021. godine.

Kako se navodi u ovom dokumentu, u naredne tri godine Željeznice RS će prevoziti oko 120.000 putnika, te više od 4,5 miliona tona robe godišnje, a u robnom prevozu, kao i do sada apsolutno će dominirati trnasport ruda i uglja. To će biti glavni izvor prihoda preduzeća, koji bi od prevoza trebalo da zarađuje oko 35 miliona KM godišnje. Ipak, i dalje će jedan od najznačajnijih i najsigurnijih prihoda Žjeleznica RS biti subvencija iz budžeta Srpske, u iznosu od 25 miliona maraka godišnje.

Odokativni milioni i švedske pruge

– Pogrešno se tumači da je to subvencija, odnosno davanje, jer se samo jednim dijelom ovaj iznos odnosi na sufinansiranje inače svuda u svijetu nerentabilnog putničkog saobraćaja. Većim dijelom tih 25 miliona KM godišnje je namjenjeno za održavanje infrastrukture. Pruge su, kao i putevi, svuda u svijetu briga države – kaže Đuričić.

Dodaje da je Švedska u stoodstotnom iznosu finansira svoje pruge, a Njemačka snosi 75 odsto troškova za železničku infrastrukturu.

– Ključna razlika između RS i Švedske je u tome što se u ozbiljnim državama iznos novca za pruge odrđuje ozbiljnom i na stručnim analizama zasnovanoj računici, dok je kod nas iznos od 25 miliona određen odokativno: jednostavno, tako je nekom plao na pamet – kaže Đuričić.

Sjednica vanredna – stanje redovno

Đuričić je za Srpskainfo rekao da to što je sjednica Skupštine akcionara, zakazana za 22. februar, nazvana vanrednom, ne znači ništa naročito.

– Nema nikakvog vanrednog stanje, u Željeznicama je stanjeredovno, a mi te vanredne sjednice zakazujemo, takoreći redovno, na početku poslovne godine, kako bismo usvojili potrebne planove i omogućili normalno poslovanje, i recimo planiranje investicija i javnih nabavki – rekao je Ratko Đuričić.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO