U 11 izbornih jedinica učestvovaće 165 lista i 17 kandidata, a u 12. izbornoj jedinici osam poslanika biraju manjinske stranke.
Biračko pravo na aprilskim izborima u Hrvatskoj ima 3.733.283 birača, što je za 127.000 birača manje u odnosu na izbore iz jula 2020..
Prema posljednjem istraživanju HRejtinga, HDZ sa partnerima ima osjetnu prednost ispred najuticajnije opozicone SDP, oko koje je okupljeno više stranaka pod sloganom “Rijeka pravde”.
Kuriozitet predstojećih izbora i kampanje je to što u njoj učestvuje i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kao kandidat za premijera, uz podršku koalicije okupljene oko SDP.
U fokusu kampanje su prepucavanja predsjednika i premijera, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, a posljednjih nekoliko dana i Milanovića i ministra mora, saobraćaja i infrastrukture u aktuelnoj Vladi Olega Butkovića.
Milanović Vladu premijera Plenkovića optužuje za, kako kaže, lopovluk i korupciju, pokušaj uvlačenja Hrvatske u rat u Ukrajini, ali i za poltronstvo prema Evropskoj uniji, a premijer i ministri šefa države da krši Ustav i da svojim izjavama nanosi nemjerljivu štetu državi.
Nakon što je predsjednik Zoran Milanović poručio ministru Olegu Butkoviću da će mu sve uzeti i da će poslije izbora nositi prugastu uniformu,ministar mora, saobraćaja i infrastrukture kaže da “još nije viđeno da se predsjednik države uključuje u kampanju”.
I dok je Plenković uvjeren da će vladati hrvatskom u trećem mandatu, Milanović je uvjeren da će biti novi premijer, iako je još uvijek na poziciji šefa države.
Ostavka Milanovića?
Ministar Oleg Butković poslao je u četvrtak rano ujutru na Fejsbuku poruku Zoranu Milanoviću i hrvatskoj javnosti u kojoj tvrdi da predsjednik namjerava da podnese ostavku u petak, što Butković proglašava “očajničkim potezom”.
Ali šta bi se zaista dogodilo da Milanović podnese ostavku – ko bi ga zamijenio na mjestu predsjednika Republike i šta bi to značilo za nastavak kampanje?
Кako je “Jutarnji list” već pisao, o ovakvom scenariju Milanovićeve ostavke u “posljednjem trenutku” se već nekoliko dana govori u kuloarima.
U slučaju Milanovićeve ostavke, dužnost predsjednika preuzeo bi Gordan Jandroković, kao tehnički predsjednik Skupštine. Ali problem je što je Jandroković nosilac liste u drugoj izbornoj jedinici i važan adut HDZ-a u kampanji.
Jandroković kaže da bi u tom slučaju, u skladu sa poslovnikom, imenovao jednog od svojih potpredsjednika iz redova vladajuće većine da ga zameni dok je spriječen. Naime, Jandroković tvrdi da je njegova čvrsta odluka da se kandiduje za izbore u drugoj izbornoj jedinici i da po tom scenariju ne može da bude vršilac dužnosti predsjednika Republike.
HDZ je donedavno imao dva potpredsjednika u sazivu Sabora – Željka Reinera i Antu Sanadera. Pomalo je teško očekivati da će HDZ poslati Sanadera na mjesto predsjednika, čak i kao vd, a Željko Reiner je sigurniji izbor.
U slučaju ovakvog razvoja događaja, Rajner bi bio taj koji bi pobjedniku izbora dao mandat za formiranje Vlade i sazvao bi prvu sjednicu novog parlamenta. Na mjestu vd predsjednika bio bi oko tri mjeseca dok građani ne izaberu novog predsjednika. Za to vreme Rajner bi zajedno sa Vladom kreirao spoljnu politiku, imao jurisdikciju nad tajnim službama i vojskom.
Pored Rajnera i Sanadera, opcije su i opozicioni potpredsjednici parlamenta Davorko Vidović , Sabina Glasovac ili Furio Radin. Ipak, takmiče se i na parlamentarnim izborima.
Jutarnji je prenio i mišljenje profesora sa Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedrana Đulabića koji je rekao da bi bilo demokratski da je Milanović podneo ostavku na mjesto predsednika Republike u trenutku kada je najavio kandidaturu za parlamentarnim izborima.
Iako Zakon o parlamentarnim izborima, u pravilniku o kandidaturi, nigdje ne predviđa da predsjednik države ne može biti kandidat na tim izborima, Ustavom je propisano da predsjednik države ne može da obavlja nijednu drugu javnu ili političku funkciju. Učešće u kampanji za parlamentarne izbore je na neki način javna obaveza. Ustavom je takođe propisano da predsjednik Republike ne može da bude član političkog primirja. Iako Milanović na izbore izlazi kao nestranački kandidat, učešćem na parlamentarnim izborima kao kandidat na listi političke pauze, on nesumnjivo favorizuje određenu političku opciju. Prema Ustavu, predsjednik države bi morao da bude iznad toga.
Dakle, s obzirom na pomenute ustavne odredbe, nastavlja Đulabić, iako Ustav izričito i striktno ne zabranjuje predsjedniku da sa mjesta predsjednika agitira za parlament, bilo bi u duhu Ustava da Milanović prvo podnese ostavku, pa da se kandiduje na parlamentarnim izborima.
– Čudi me da to nije uradio tim redom, jer da se već odlučio na taj korak za demokratsku proceduru, to bi bila minimalna korektnost. U suprotnom će se desiti da imamo šou u zemlji – da se predsjednik kandiduje za parlament i da vodi kampanju sa mjesta predsjednika države, ili da se premijer kandiduje za predsjednika Republike i sa te pozicije vodi kampanju za šefa države – rekao je, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu