Nakon nesreće u ranom djetinjstvu jedno vrijeme bio je potpuno nepokretan. Imao je oko dvije i po godine kada ga je udario auto i zadobio je teški potres mozga.
U komi je proveo dva mjeseca, a nakon buđenja iz kome uslijedila je duga i mukotrpna borba za život. Nakon saobraćajne nesreće, Zlatanu je ustanovljena dijagnoza hemiparesis cerebralis – oštećenje cijele jedne strane tijela.
Međutim, ovaj uporni Bišćanin nikada nije odustajao i borio se svim snagama kako bi sebi i drugima pokazao da je život vrijedan svakog truda i rada, a danas, koliko god zvučalo skoro nemoguće, učestvuje na trkama širom Evrope i osvaja planinske vrhove.
Prva trka
Prvu trku je zvanično istrčao u julu 2017. godine kada je trčao pet kilometara u sklopu Paljanskog polumaratona.
– Sjedim za Fejsbukom i vidim objavu kolege Mirze Podžića iz Sarajeva. Momak u invalidskim kolicima, uspio završiti maraton, 42 kilometra preći u invalidskim kolicima. Tad sam sebi rekao: “Kad je on mogao, zašto ne bih i ja pokušao?” Početi s nekim manjim trkama pa onda kasnije vidjeti – rekao je 34-godišnji Bišćanin prije same trke koju je uspješno istrčao u Sarajevu.
Uspio je tako završiti prvu trku u Palama koju, kako je rekao, nikada neće zaboraviti jer je tada vidio da se sve može postići kada se nešto silno želi.
– Doduše, tu je više bilo hodanja nego trčanja, ali s obzirom na moju invalidnost, uspio sam da završim trku uz pomoć ostalih prijatelja trkača – istakao je Zlaja, kako ga obično zovu u društvu.
Dosad je zvanično završio 218 trka, od Bosne i Hercegovine pa do velikih evropskih trka.
– Učestvovao sam u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Želio bih izdvojiti prvenstveno trku u Velikoj Kladuši, Kladuška petica, u našem kantonu, Bihaćki polumaraton, a što se tiče većih trka, izdvojio bih Beograd, gdje je prošle godine bilo više od 12.000 učesnika – naveo je ovaj maratonac.
Trčanje mu znači mnogo u životu, a posebno je istakao pozitivne efekte trčanja na zdravlje.
– Samim tim opuštamo svoje mišiće i zaboravljamo na probleme koji nas muče, a doprinosimo i očuvanju zdravlja – kazao je ovaj uporni mladić.
Bavi se i planinarenjem
Osim trčanjem, bavi se i planinarenjem, a član je i bihaćkog udruženja “Horizont 2006”.
– Ja sam se kod njih prvi put uključio 2012. godine. To su tada bile obične šetnje po gradu Bihaću, a ja nisam doslovno mogao preći stotinu metara. Stalno sam se umarao, morao stajati, ponekad čak i odustajati, ali oni su me bodrili i bili mi podrška – ispričao je.
S ovim udruženjem je 2013. godine odlučio da se uputi na Marš mira “Nezuk – Potočari”, koji je tada iznosio oko 115 kilometara. Od tada svake godine uspješno završi ovaj veliki poduhvat, na što je posebno ponosan.
– Što se tiče ostalih trka, učestvovao sam na maratonima, polumaratonima, ultramaratonima, treil trkama, trkama na pet i deset kilometara, kao i na drugim trkama – ističe Zlaja.
Ovaj odlučni Krajišnik završio je čak i krajnje zahtjevnu trku, ultramaraton u trajanju od 12 sati, što je ogroman izazov i za najspremnije sportiste.
Učešće na trkama mu, kako je istakao, pomaže da upozna nove ljude, nove kulture i da proširi životne vidike.
– Svaka nova trka, novi grad u koji odemo daje nam nove vidike gdje samim time upoznajemo nove nacije, kulture. Evo kad sam prvi put bio u Beogradu, bilo je fantastično, upoznao sam mnogo prijatelja – prisjeća se ovaj maratonac.
Najljepše se osjeća kad uspije usrećiti druge
Na kraju savjetuje svim ljudima da mnogo više pažnje posvete zdravlju i vode aktivniji način života.
– Svako bira sebi način na koji će ozdraviti i doprinijeti svom zdravlju. Svako šta izabere, on će u tome biti dobar – poručio je on.
Pored sportskih aktivnosti, Zlatan vrijedno radi u humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba, a svoj posao opisuje najljepšim pozivom i napominje da se najljepše osjeća kada uspije usrećiti druge ljude.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu