Kaže ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjednik novoformirane stranke Političko-građanski front Poligraf i predsjednik banjalučke Skupštine grada Zoran Talić.
On ističe da međusobna takmičenja među partijama trebaju da se svode na programe koji se tiču razvoja države i budućnosti njenih građana, a ne na priču ko je kome šta, ko koliko ima i slično, jer to ne ide u korist ni onih koji pričaju, a pogotovo ne stanovnicima ove države.
To je, dakle, po vama slika političke scene u BiH?
Da. Dosta je turbulentna i sama po sebi haotična, a to pripisujem samoj kulturi dijaloga koja se trenutno svodi na dnevno-politička prepucavanja i strančarenja. Malo se priča o bitnim stvarima za građane.
Da li je to razlog zašto ste se odlučili da formirate stranku, a ne da se priključite nekoj već postojećoj?
Osnivanje stranke je došlo samo po sebi, nakon što smo dvije godine djelovali na terenu kao istoimeno Udruženje građana. U fokusu naše pažnje u protekle dvije godine su bili isključivo interesi građana sa kojima smo radili direktno na terenu, čuli njihove potrebe i istrajavali u rješavanju njihovih problema. Naš rad je bio spoj građanskog aktivizma sa političkim djelovanjem. Radili smo na tome da građanski aktivizam bude dominantan, a da politički momenat bude isključivo u komunikacionom kanalu, kao servis građana. Sad smo došli u fazu da su građani i naši aktivisti tražili od nas da se registrujemo kao politička partija, što smo i učinili, ali ništa se suštinski neće mijenjati u našem radu u odnosu na ranije. I dalje ćemo biti na terenu i raditi direktno s građanima. Samo formalno-pravno više nismo udruženje već stranka.
Šta će biti cilj nove stranke?
Planiramo nametnuti model da pričamo o strateškim stvarima, razvojnoj komponenti i viziji. Dajte da izvadimo ljude iz beznađa i tog zatvorenog i začaranog prostora. Kada svaki dan građanima pričate dnevno-političke priče koje ne pokazuju nekakvu viziju, širinu ili nadu, onda to nije dobro. Naša politička scena ima hroničnu situaciju u kojoj se sve svelo na dnevno-političko strančarenje. Mi to ne želimo. Ova partija će imati socijalno-liberalnu orjentaciju lijevog centra, koja jasno vodi brigu o razvojnoj komponenti, ali da ima i svoju socijalnu senzibilnost.
Šta ćete novo ponuditi građanima?
Djelovaćemo programski i projektno, jer je to jedina šansa da se razvijamo kao društvo u cjelini. Trebamo razmišljati kako i na koji način ovu zemlju sjajnih potencijala da pretvaramo u projekte. To je naš glavni moto i cilj našeg organizovanja. Iz tog razloga smo se opredijelili za par projekata koje smatramo da su dugoročni i održivi, te da bi mogli riješiti demografsko pitanje, koje nas trenutno muči. Moj prijedlog je da otvorimo jedan podunavski i jedan mediteranski koridor koji trebaju da nas dovedu do regionalnog uvezivanja. Ne smijemo biti izolovano ostrvo na Balkanu koje svi zaobilaze. Moramo se nametnuti da budemo središte kod kojeg će svi da dolaze. Trebamo biti sastavni dio određenih regionalnih procesa, a preko njih i međunarodnih globalnih i evropskih projekata i ekonomija.
Na koji način?
Pa evo, podatak da se iz Azije u Evropu godišnje preveze preko 800 miliona tona robe. Kada bi imali transfer tih roba u iznosu od samo pet odsto, bili bi zemlja srećnih ljudi. Mi imamo jedan savski koridor koji kao prvi koncept treba da se razvija. To podrazumijeva da se rijeka Sava i njene pritoke učine plovnim, i da se na njima razvijaju bescarinske zone te samim tim da mogućnost razvoja privrede i poljoprivrede, ali i pristup stranim i domaćim investitorima. Danas imate pomorski saobraćaj, u ovom slučaju riječni saobraćaj, koji je kao takav najisplativiji i najbolji. Moramo postati sastavni dio jedne bitne kičme, u ovom slučaju evropske kičme ekonomije, a to je Rajna-Majna-Dunav. Kroz dunavski sliv ulazi savski, kojoj pripada rijeka Sava i sve njene pritoke. Razvijanjem savskog sliva postajemo sastavni dio evropske kičme ekonomije. S jedne strane razvijamo ekonomiju, a s druge koncept zaštita od poplava. Istovremeno, to može poslužiti za navodnjavanje određenih poljoprivredniih kombinata. Uporedo s tim treba razvijati i koncept gasifikacije, koji ide na dva nivoa. Jedan na sjevernom dijelu, gdje trebamo ostati otvoreni za gasifikaciju koja dolazi iz zemalja EU i s druge strane u južnom dijelu koji ćemo razvijati kroz mediteranski dio. Taj mediteranski dio možemo da razvijamo kroz koncept Jadransko-jonske magistrale, koja treba ići od Trsta do Drača. Na taj način možemo razviti Hercegovinu.
Zagovarate i popis nekretnina. Zar to nismo završili?
Ne. Sada se provodi proces javnog izlaganja. To je projekat kojim se treba napraviti izlaganje svih katastarskih opština na teritoriji Republike Srpske. Taj projekat je trebao biti završen prošle godine, ali je i dalje u fazi rješavanja. Da bismo razvili ekonomiju, poljoprivredu, privredu i ostalo, moramo da imamo potpunu evidenciju nekretnina i jasne mehanizme upravljanja kompletnim nekretninama. Predispozicija za bilo kakav investicioni projekat je sređena evidencija imovine. Nakon što popišete kompletnu imovinu na prostoru Srpske, onda utvrđujete i njenu tržišnu vrijednost. Pored popisa nekretnina, mislim da je jako bitna i digitalizacija kompletnog našeg društva od javnog do privatnog sektora. Trebamo ići u pravcu digitalizacije i bilo bi dobro da Srpska finansira određene informatičke razvojne kampove u kojima će okupiti sve naše potencijale. Da na taj način pokušamo sa njima napraviti transfer znanja, kapitala i svega što se odnosi na informatičko u svijetu.
U fokusu vaše nove stranke biće i dijaspora. Na koji način?
Veoma je bitno da dijaspora uzme učešće u kreiranju određenih procesa u državi u kojoj je živjela. Ti građani su najbolji ambasadori Republike Srpske u inostranstvu. Naravno, ne možemo očekivati da će se oni koji su otišli odmah vratiti nazad, ali je bitno da Republika Srpska napravi jasnu bazu podataka svih naših građana koji žive u inostranstvu. U bazi treba navesti gdje žive, kojim poslovima se bave i kakva su im zanimanja. Potom, na bazi tih podataka, trebamo napraviti određene institucionalne okvire ovdje u Srpskoj. Ne bi bilo loše da napravimo ministarstvo za dijasporu unutar Vlade Srpske i da na taj način imamo direktnu komunikaciju s građanima koji žive u inostranstvu. Oni bi trebali da daju svog predstavnika koji će biti u tom ministarstvu.
Kakva je struktura vašeg članstva?
Uspjeli smo u ambiciji da zainteresujemo mlade i građane u srednjoj životnoj dobi, koji trebaju da razmišljaju o kvalitetu života. Okupili smo ljude koji su zainteresovani da kreiraju bolji ambijent za život, kako za sebe, tako i za svoje prijatelje, porodicu i komšije. Sretan sam što su se stranci najvećim dijelom priključili građani koji nikada nisu bili politički aktivni. Dolaze nam ljudi iz raznih oblasti, od sporta, kulture, privrede, poljoprivrede i slično. Od predstavnika akademske zajednice do običnih radnika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu