To je bio jedan od ključnih izuma industrijske revolucije, koji je oblikovao ekonomiju plantažne ere na jugu SAD.
Vitni je 28. oktobra 1793. podnio zahtjev za patent za svoj pamučni džin, i dobio patent na današnji dan, 14. marta 1794, ali je potvrđen tek 1807.
Vitnijev izum pretvorio je gornji kratki pamuk u profitabilni usjev, što je ojačalo ekonomski temelj ropstva u SAD.
Ova mašina je mehaničkim putem odvajala sjeme od pamuka te je pročišćavao 50 puta više pamuka dnevno nego što bi to mogla očistiti ručno jedna osoba.
Većina uzgajivača pamuka na jugu SAD do tada je mogla uzgajati samo onu vrstu pamuka čije su niti bile pričvršćene za sjeme. Ukratko, pamuk je bilo vrlo skupo čistiti ručno. Ova mašina je zato predstavljala pravu revoluciju u ekonomiji američkog juga. Međutim, zbog njega je – u izvjesnom smislu – bilo i produženo ropstvo u tom dijelu Amerike. Naime, ekonomija koja se bazirala na pamuku zavisila je od rada robova. Želja proizvođača pamuka da svoj sistem dalje prošire, oslanjajući se na rad robova, na kraju je dovela i do američkog građanskog rata.
Do početka 19. vijeka, “King Cotton” – kako se pamuk tada često nazivao – postao je najprodavaniji proizvod južnjačkih država, a naglo je porastao i njegov izvoz.
Izvoz pamuka iz SAD je procvjetao nakon pojave pamučnog džina – sa manje od 230.000 kg u 1793. na 42 miliona kg do 1810. godine! Za razliku od većine poljoprivrednih proizvoda, pamuk je bio osnovni proizvod koji se mogao skladištiti na duge periode i slati na velike udaljenosti. Postao je glavni izvozni proizvod SAD, predstavljajući više od polovine vrijednosti američkog izvoza od 1820. do 1860. godine.
Južni dio SAD, koji se protezao od obale Južne Karoline do rijeke Misisipi, u to vrijeme je bio poznat kao “Kraljevstvo pamuka”.
Uprkos društvenom i ekonomskom uticaju svog pronalaska, Vitni je izgubio veći dio profita u pravnim borbama zbog kršenja patenata. Nakon toga, posvetio je pažnju osiguranju ugovora s vladom za proizvodnji musketa za novoformiranu vojsku SAD. Nastavio je da izrađuje i usavršava oružje sve do svoje smrti 1825. godine.
Ostali događaji na današnji dan
1803. – SAD od Francuske za 15 miliona dolara otkupile njenu koloniju Lujzijanu, teritoriju od 123.667 kilometara kvadratnih;
1835. – U “Danici” objavljena pjesma Antuna Mihanovića, Horvatska domovina, koja je kasnije postala hrvatska himna;
1864. – Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio drugi izvor rijeke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero;
1879. – Rođen je Albert Ajnštajn u gradu Ulm u pokrajini Virtemberg, oko 100 km istočno od Štutgarta;
1883. – Umro Karl Hajnrih Marks, njemački filozof i političar;
1964. – Džek Rubi je proglašen krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsjednika Kenedija) i osuđen na smrt;
1991. – Birmingemska šestorka, šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem, oslobođena poslije 16 godina provedenih u zatvoru;
2018. – Umro Stiven Hoking, engleski teoretski fizičar. Unaprijedio je razumijevanje prostora, vremena i prostor-vrijeme singulariteta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu