Ovo za Srpskainfo tvrde predstavnici i vlasti i opozicije, kao i brojni analitičari i stručnjaci za izborni sistem. Naime, otkako je Centralna izborna komisija (CIK) BiH 4. maja donijela odluku o raspisivanju izbora pa do danas, dakle za samo nešto više od tri sedmice, prijavu za izbore za predsjednika i potpredsjednika Srpske podnijelo je čak 17 kandidata.
Uglavnom je tu riječ o potpunim anonimusima i ljudima za koje se, malo kroz šalu, a više za ozbiljno, smatra da bi teško uvjerili i članove svoje najuže porodice da glasaju za njih.
Prodaja mjesta
Da je u ovom slučaju riječ o pokušaju manipulacije izbornim procesom kroz prodaju mjesta članova biračkih odbora, ali i “rastakanju” glasova biračkog tijela, jednoglasno ocjenjuju svi sagovornici našeg portala koje smo pitali za mišljenje o ovoj temi. Većina smatra da bi promjene Izbornog zakona, u smislu uvođenja dvokružnog sistema na izborima za najvažnije inokosne funkcije, bile najbolje rješenje.
– Ništa toliko ne šteti demokratiji kao pretjerivanje s demokratijom. Upravo na primjeru Republike Srpske i BiH može se reći da ova krilatica pogađa u srž problema u društvima koja su podložna teškim oblicima manipulacija, malverzacija i u kojima je korupcija praktično institucionalizovana – kaže za Srpskainfo politikolog Darko Kuzmanović.
On ocjenjuje kao skoro nevjerovatan podatak to da se za izbor predsjednika Republike Srpske, koja ima oko 900.000 stanovnika, već prijavilo 17 kandidata, te da će ih, prema njegovim riječima, do isteka roka za predaju kandidatura, krajem jula, vjerovatno biti više od 20.
– Na nedavno održanim predsjedničkim izborima u Francuskoj, koja ima oko 70 miliona stanovnika, učestvovalo je svega 12 kandidata. U Srbiji, koja ima sedam miliona stanovnika, bilo je osam kandidata na predsjedničkim izborima. Legitimno je pravo svakog pojedinca da se kandiduje, ali kod nas se ogroman dio kandidatura zloupotrebljava isključivo za trgovinu biračkim odborima, kao i za odvlačenje glasova konkurentima u izbornoj utakmici, što na neki način predstavlja institucionalizovani oblik korupcije. Rješenje problema je veoma jednostavno i nalazi se u uvođenju dvokružnog izbornog sistema koji bi, prvo, doveo do filtriranja, jer bi, pod uslovom da jedan kandidat nema više od 50 odsto glasova, dva kandidata s najvećim brojem glasova iz prvog izbornog kruga prošla u drugi krug, gdje bi se praktično kreirala referendumska atmosfera. Tako izabrani kandidat imao bi i mnogo veći legitimitet nego što je sada slučaj – smatra Kuzmanović.
Anomalija
Dodaje da bi se takav sistem trebao primjenjivati na sve izbore za inokosne funkcije, počev od lokalnih, pa do izbora za člana Predsjedništva BiH.
Član Predsjedništva SDS i kandidat te stranke za predsjednika Republike Srpske na izborima 2018, Vukota Govedarica, za Srpskainfo kaže da je potrebno ozbiljno razmisliti o izmjenama Izbornog zakona koje bi spriječile da se, kako ističe, na izbore kandiduju pojedinci i stranke čiji je jedini cilj da što bolje unovče mjesta u biračkim odborima.
– Vidimo na primjeru zemalja iz okruženja, kao i brojnih evropskih država da dvokružni izborni sistem pokazuje brojne prednosti. Odavno je uočena ta anomalija s velikim brojem prijavljenih nezavisnih kandidata, a posebno u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa. Nešto je potrebno mijenjati, a dvokružni izborni sistem je sigurno jedna od opcija – ističe Govedarica.
Falsifikati
Član Glavnog odbora SNSD i delegat te stranke u Domu naroda Parlamenta BiH, Lazar Prodanović, takođe smatra da je broj prijavljenih kandidata na izbore za predsjednika i potpredsjednika Srpske “apsolutno nerealan i, najblaže rečeno, čudan”.
– Vidio sam da se na izbore već prijavilo 17 kandidata, što je zaista previše. Uvođenje dvokružnog izbornog sistema moglo bi biti rješenje, ali postoji još nekoliko načina kako bi se poplava kandidata mogla spriječiti. Recimo, kada bi se ozbiljno kontrolisali prikupljeni potpisi za kandidaturu kladim se da bi kod velikog broja prijavljenih našli falsifikate. U tim slučajevima automatski treba da dođe do brisanja kandidature – kaže Prodanović za Srpskainfo.
Osim toga, navodi da bi pooštravanje kaznene politike, takođe, moglo da pomogne u sprečavanju da se na izbore prijavljuju oni kojima je jedini motiv prodaja mjesta rezervisanih za članove biračkih odbora.
– Zaista nije teško otkriti da li je neki nezavisni kandidat navodno odustao od dobijanja mjesta u biračkim odborima, a zapravo se radi o prodaji tog mjesta nekom drugom, “ozbiljnijem” kandidatu. Ako se takvo ponašanje u zakonodavstvu bude tretiralo kao krivično djelo, a oni koji to čine budu primjereno kažnjeni, siguran sam da već na sljedećim izborima ne bi imali ovoliko kandidata – zaključuje Prodanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu