Bilo bi logično bi da je Gradska izborna komisija (GIK) Bijeljine slijedila primjer prošlogodišnjih opštih izbora u BiH i biračke kabine postavila da budu okrenute prema posmatračima.
Odluka o ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske ili za bilo koji drugi nivo vlasti ne može biti donijeta prije nego što Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavi konačne preliminarne rezultate izbora, a nakon toga razmotri sve pritužbe na izborni proces.
U SNSD i partnerskim strankama smatraju da su izbori završena priča i da je Milorad Dodik novi predsjednik Republike Srpske, ali opozicija protestuje, jer je, kako tvrde, njihova kandidatkinja za predsjednicu RS, Jelena Trivić, pokradena i to „na organizovan mafijaški način“.
Prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, na više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta evidentirano je više od 445.000 nevažećih glasačkih listića, najviše onih s imenima kandidata za Parlament i Predsjedništvo BiH.
Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK BiH, Vehid Šehić, kaže da su za eventualno ponavljanje izbora potrebni čvrsti materijalni dokazi koji govore o počinjenoj izbornoj krađi.
Odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, koju je juče nametnuo Kristijan Šmit, kojeg u Srpskoj ne priznaju kao Visokog predstavnika u BiH, ostala je u sjenci rezultata izbora koji se zbrajaju.
Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, kao i prateći akti Centralne izborne komisije (CIK) BiH, dovešće do veće regularnosti izbora 2. oktobra, ali neće u potpunosti spriječiti mogućnost izbornih krađa i prevara.
Čudnim spletom okolnosti, ili perfidnom igrom domaćih političara, nijedna od predloženih izmjena zakona kojima bi se građanima olakšalo da “pregrme” aktuelnu krizu i svakodnevni rast cijena neće biti usvojene u ovom sazivu Parlamenta BiH.
Nezapamćena poplava nezavisnih kandidata za učešće na ovogodišnjim izborima za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske ukazuje na potrebu što hitnijih izmjena Izbornog zakona kako bi se stalo u kraj prevarama.
Političke stranke iz opozicije još nisu uspjele da ubijede ogromnu armiju izbornih apstinenata da u oktobru izađu na izbore i povjere im glas, kako bi došlo do smjene aktuelne vlasti.
Ukoliko Centralna izborna komisija (CIK) odbije da ovjeri prijave za izbore liderima SNSD i HDZ BiH, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, BiH bi mogla da uđe u najozbiljniju krizu od završetka rata.
Nedavni dogovor članova Kolegijuma Savjeta ministara BiH o pripremi prijedloga budžeta zajedničkih institucija do 25. aprila otklonio je skoro sve sumnje da je moguće odlaganje održavanja ovogodišnjih izbora.
Republika Srpska će na izborima dobiti demokratsku vlast, a postoji i varijanta da sama organizuje izbore.
Nisam optimista, ako se predstavnici stranaka nisu dogovorili za tri dana pregovora uz posredovanje predstavnika SAD i EU, teško je očekivati da će oni to uspjeti sami, kaže Vehid Šehić, bivši člna Centralne izborne komisije BiH.
Osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini nailaze na prepreke pri ostvarivanju osnovnog građanskog prava – da biraju.
Usijane tenzije, finansijski gubici i politička pozadina – sve ovo je išlo pod ruku sa većinom do sada pokrenutih opoziva (grado)načelnika u Srpskoj.
Januarski praznici se privode kraju, a nakon svečarske atmosfere slijedi povratak u političku svakodnevicu, u kojoj BiH čekaju teške teme: sankcije SAD domaćim političarima i nastavak pregovora o reformi izbornog zakonodavstva.
Ako se stranci budu miješali u rad Centralne izborne komisije, Republika Srpska neće izaći na izbore.
Godina je prošla otkako su promjene pokucale na vrata Banjaluke i Sarajeva. Građani dva najveća centra, siti tradicionalne politike, odlučili su poslati u prošlost dvije partije - SNSD i SDA i dati priliku novim licima i novim politikama.
Jedno od pitanja koje godinama pokušavaju, ili bar tako tvrde, da riješe političari u BiH je i izmjena Izbornog zakona BiH, što je jedan od 14 prioriteta za članstvo u EU.
