Kako prepoznati bolest malih krvnih sudova na srcu, ako djeluje kao da je sve u redu sa pacijentom? Koliko je važna prevencija u medicini?
Upravo o ovoj temi govorio je kardiolog, profesor doktor Igor Ivanov koji je na samom početku istakao koliko je povišen krvni pritisak opasan, a koji se često ne dijagnostikuje. Ljudi ga mahom ignorišu, a stres je glavni okidač.
– Mi griješimo jer imamo ideju da se visok pritisak ne liječi, misleći da smo zdravi ako nas ništa ne boli. Povišen krvni pritisak je najčešća kardiovaskularna bolest kod nas. Na to vam utiče i psihološki dio i ishrana, fizička aktivnost, i mnogi drugi faktori. Najprije moramo da izgradimo mehanizme kojima rješavamo stresne situacije, da bi one što manje uticale na nas. Stres nam podiže adrenalin, što nam diže pritisak, tako da smo mi od buke, zagađenja, informacija i mnogo toga drugog, stalno pod stresom. Adrenalički sistem nam je stalno povišen, što dovodi do povišenog pritiska. To je fiziološki odgovor organizma – rekao je doktor koji se zatim osvrnuo na bolest malih krvnih sudova.
– Ljudi se obično jave sa bolom u grudima. Kada im se urade testovi i koronografija, ona slika samo velike krvne sudove, ne može male, i to je problem. Sada ipak imamo mogućnost da na neki način vidimo i ispitujemo i male krvne sudove. Prvog marta naprvićemo prvi simpozijum u Srbiji koji se tiče baš te interventne kardiologije i funkcionalnog ispitivanja. Tu ćemo okupiti sve interventne kardiologe u Srbiji i razmijenićemo iskustva o ovoj novoj metodi koju radimo. Očekujemo oko 30, 35 kardiologa, imaćemo predavanja, a potom ćemo otići u salu. Tu ćemo ispitivati male krvne sudove i na kraju edukovati mlađe kolege – kaže Ivanov i osvrće se na prevenciju koja je jako važna kod svih, pa i kod kardiovaskularnih bolesti.
Doktor je dao i nekoliko savjeta za preveniranje problema sa srcem i krvnim pritiskom.
– Ulaganje u prevenciju smanjuje sve ostale intervencije. Što se tiče krvnog pritiska treba smanjiti so, povećati unos povrća, koje je puno kalijuma. Osim terapije u vidu lijekova potreban je i higijensko-dijetetski režim. Ako nemate izbalansirani način života, lijekovi neće djelovati u svim situacijama. Krvni pritisak nije jedan organ, on je skup cijelog našeg organizma, te se mora voditi računa o svim nivoima organizma, stresa, tijela, od kičme i vratnog dijela pa sve do glave, bubrega i ostalog. Moramo biti svjesni o kvalitetu života i uložiti pažnju i trud – zaključio je Ivanov, piše b92.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu