Šta je sindrom slomljenog srca?
Takotsubo sindrom je privremeni poremećaj rada srca koji se najčešće javlja nakon izuzetno stresnogili emotivno traumatičnog događaja. Iznenadni gubitak voljene osobe, prekid veze, ozbiljna bolest ili čak intenzivan strah mogu biti okidači ovog stanja. Zanimljivo je da su simptomi gotovo identični srčanom udaru – bol u grudima, kratak dah i ubrzan rad srca – ali bez prisustva zapušenja arterija. Ovaj sindrom prvi put je opisan u Japanu 1990-ih, a ime „Takotsubo“ potiče od posebne zamke za hobotnice koja svojim oblikom podsjeća na srce pogođeno ovim stanjem.
Ko je najčešće pogođen?
Istraživanja pokazuju da su žene, naročito one iznad 50 godina, u većem riziku za razvoj ovog sindroma. Razlog tome leži u hormonskim promjenama, posebno u smanjenju estrogena, koji ima zaštitnu ulogu za srce. Međutim, Takotsubo sindrom može pogoditi bilo koga, uključujući i muškarce i mlađe osobe, naročito u situacijama jakog stresa.
Kako emocije utiču na srce?
Iako se često misli da su emocije „samo u glavi“, brojna istraživanja potvrđuju njihovu direktnu povezanost sa zdravljem srca. Kada doživimo jak stres ili emocionalni šok, tijelo otpušta velike količine adrenalina i drugih hormona stresa. Ovi hormoni mogu privremeno oslabiti srčani mišić, poremetiti njegov rad i izazvati simptome nalik infarktu. Jedna od najvažnijih studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine pokazala je da čak 90% pacijenata sa Takotsubo sindromom prijavljuje prethodni intenzivan emocionalni ili fizički stres.
Da li je sindrom opasan i kako se liječi?
Dobra vijest je da se većina pacijenata u potpunosti oporavi u roku od nekoliko sedmica. Za razliku od pravog infarkta, gdje dolazi do trajnog oštećenja srčanog mišića, srce pogođeno Takotsubo sindromom se obično oporavi bez dugoročnih posljedica. Liječenje se zasniva na simptomatskoj terapiji, mirovanju i kontroli stresa. U nekim slučajevima, pacijentima se propisuju beta-blokatori ili drugi lijekovi za stabilizaciju srčanog ritma.
Može li se sindrom slomljenog srca spriječiti?
Iako ne možemo uvijek izbjeći stresne situacije, možemo naučiti kako da ih bolje kontrolišemo. Redovna fizička aktivnost, tehnike disanja, meditacija i razgovor sa stručnjacima za mentalno zdravlje mogu pomoći u smanjenju rizika.
Srce i um su neraskidivo povezani. Briga o emocijama nije samo psihološko pitanje – to je i pitanje zdravlja cijelog organizma. Ako osjetite da vas stres i tuga preplavljuju, ne ignorišite znakove koje vam tijelo šalje. Razgovarajte, potražite podršku i zaštitite svoje srce – i fizički i emocionalno.
Srdačno,
mr sci dr med Aleksandar Pejić, specijalista psihijatrije
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu