Zdravlje

Ne možete da se sjetite imena: Nije (samo) do vas, psihologija ima ZANIMLJIV ODGOVOR

Svakome se desilo u nekom trenutku da kada upozna i razgovara sa nekom osobom i vodi prijatan razgovor, zaboravi njeno ime iako vam je prije samo nekoliko minuta rekla kako se zove.

Glava na stolu
FOTO: RACOOL_STUDIO/FREEPIK

Onda nastaje neprijatna situacija, dok druga strana može da pomisli da nije ostavila dobar prvi utisak ili da joj niste posvetili dovoljno pažnje. Ali, ne brinite!

Ovo je veoma česta pojava, kao što pokazuju razne psihološke studije i često nema veze sa lošim pamćenjem ili nepažnjom. To dokazuje paradoks Bejker-Bejker, veoma popularan eksperiment u kognitivnoj psihologiji.

Paradoks Bejker – bejker

Tokom psihološkog eksperimenta pod nazivom paradoks Bejker-bejker, ljude su podijelili u dvije grupe. Svima su pokazali sliku istog čovjeka i jednoj grupi rekli da se čovek preziva Baker, a drugoj da je on po zanimanju pekar (engl. baker).

Rezultati su pokazali da su oni u drugoj grupi imali tendenciju da se više sjećaju profesije, što otkriva impresivno otkriće o načinu na koji naše pamćenje funkcioniše – ono nije kreirano da čuva proizvoljne znake, već da povezuje informacije koje primamo sa drugim konceptima, slikama ili značenjima.

Dakle, kada čujemo da je neko pekar, naš mozak će to nesvjesno povezati, na primer, sa mirisom hleba ili prizorom tople rerne. Nasuprot tome, vlastito ime nema vizuelna ili konceptualna značenja. Zato se ime često zaboravi ubrzo nakon što se čuje.

Pročitajte još

Godine 1991, naučnici Debora Berk i Donald Mekej su takođe objasnili da, iako riječi poput pas, majka ili doktor imaju prilično jako fonološko (zvučno) i semantičko (identitet sa onim što predstavljaju) značenje, isto se ne dešava sa vlastitim imenom. Zbog toga je oporavak memorije mnogo teži.

Šta znači zaboraviti imena ljudi?

Iako se često misli da je zaboravljanje imena nekoga koga ste upravo upoznali posljedica nedostatka pažnje ili slabog pamćenja (što se zaista može desiti), to nije uvek slučaj. Zaboravljanje imena može biti zbog načina na koji naš mozak funkcioniše, odnosno načina na koji bilieži i skladišti informacije koje prima.

Ovo se takođe može desiti zbog nedostatka emocionalne veze sa nekim, jer su naši umovi takođe programirani da pamte samo ono što smatraju relevantnim.

Stres i mentalno preopterećenje takođe utiču na našu sposobnost pamćenja. Kada ste veoma umorni ili nervozni, može vam biti naporno da zapamtiti određene detalje zbog ubrzanog ili sporog načina na koji naš um radi.

Neki trikovi za lakše pamćenje imena osobe uključuju, na primjer, ponavljanje imena naglas čim ga čujete ili na početku razgovora, kao i povezivanje sa nečim vizuelnim ili sa drugom osobom koju poznajete a koja ima isto ime, prenosi Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu