
Od muzike do pokreta: Stručnjaci objasnili šta se događa u mozgu dok plešemo
Redovni časovi plesa mogu vam pomoći da postignete mentalni balans, poboljšate koordinaciju i zdravlje.

Redovni časovi plesa mogu vam pomoći da postignete mentalni balans, poboljšate koordinaciju i zdravlje.

Dnevni boravak je prostor stvoren za opuštanje i odmor nakon dugog dana, a shodno tome, korisno je da ga na kraju dana raspremite.

Prostor u kojem živimo svakodnevno šalje mozgu veliki broj vizuelnih i drugih nadražaja, pa nije čudno što izgled i organizacija doma mogu uticati i na to kako se osjećamo.

Hronični stres izazvan svakodnevnim životom može da prouzrokuje trajne strukturne promjene na srcu, naruši zdravlje i skrati životni vijek.

Roditelji se često zabrinu kada njihovo dijete dobro jede, ali ne dobija na težini kako se očekivalo. Iako su neka djeca prirodno manja ili rastu drugačijim tempom, uporno slabo dobijanje na težini ne treba ignorisati jer to može biti znak nečeg ozbiljnijeg.

Ako vas često muče glavobolja, iscrpljenost, loš san ili osjećaj da se teško možete koncentrisati, nije nužno riječ o nekoj bolesti.

Dnevni boravak je prostor stvoren za opuštanje i odmor nakon dugog dana, pa je korisno da ga na kraju dana raspremite.

Igra sa vašom mačkom nije samo zabavna, već može pomoći i da vaš omiljeni ljubimac bude srećan i zdrav.

Povremeno zaboravljanje ključeva, namirnica ili razloga zbog kojeg ste ušli u neku prostoriju sasvim je normalno.

U danima povećanog stresa, kada se s razlogom brinemo za svoje mentalno zdravlje, trebalo bi obratiti pažnju na to šta i kada jedemo. Saznajte kako ishrana utiče na raspoloženje.

Gužva na putu do posla, kafić u kojem su vam pogriješili narudžbu kafe, stresno jutro u kancelariji – zapitajte se koliko se puta požalite dok kazaljke na satu nisu stigle ni do podneva

Gužva na putu do posla, kafić u kojem su vam pogriješili narudžbu kafe, stresno jutro u kancelariji – zapitajte se koliko se puta požalite dok kazaljke na satu nisu stigle ni do podneva

Stres se često ne pojavljuje naglo, već se nakuplja postepeno kroz svakodnevne obaveze i naporne situacije. Zbog toga mnogi ljudi ne primjete da su pod velikim pritiskom, već simptome pripisuju drugim uzrocima.

Psiholog Maja Savanović Zorić izjavila je da savremena psihologija i medicina potvrđuju da dugotrajan stres, anksioznost i emocionalna napetost mogu povećati opterećenost mišića i pojačati osjećaj bola, naglasivši da je tijelo naš saveznik koji nas ponekad i kroz bol pokušava upozoriti da vodimo brigu o sebi.

Kako bi se smanjio uticaj frustracije, važno je prepoznati njene uzroke i razviti efikasne mehanizme suočavanja

Postoji umor koji se ne vidi na licu i koji se ne rješava samo jednim dobrim snom. To je emocionalna iscrpljenost - stanje kada osjećamo da nam je svakodnevnih obaveza previše, čak i kada spolja djelujemo kao da sve držimo pod kontrolom.

Švajcarski model detektuje koja osoba i kako doživljava stres na osnovu toga kako – kucamo.

Ima dana kada vam ni šetnja, ni omiljena serija, ni rano odlazak u krevet ne donesu ono olakšanje koje očekujete.

Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma sagorijevanja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.

Svakodnevne navike imaju značajan uticaj na zdravlje i proces starenja. Stručnjaci upozoravaju da obrasci poput nedovoljnog sna, loše hidratacije, dugotrajnog sjedenja i stalnog stresa mogu negativno uticati na funkcije organizma i ubrzati promjene povezane sa starenjem.