Žutica se smatra štetnom za tijelo sama po sebi, jer može da uzrokujuje oštećenje mozga, ali nova studija sugeriše da nakupljanje bilirubina može imati zaštitnu ulogu, barem kod ljudi sa malarijom.
– Bilirubin se nekada smatrao otpadnim proizvodom. Nova studija međutim potvrđuje da bi to mogla biti jedna zaštitna mjera protiv zaraznih bolesti, a potencijalno i neurodegenerativnih bolesti – kaže molekularni biolog sa Univerziteta Džons Hopkins dr Bindu Pol.
Svake godine, više od 260 miliona stanovnika tropskih i suptropskih krajeva zarazi se malarijom. To se dešava kada komarac anopheles, dok se hrani, ubrizgava pljuvačku u krv, a sa njom parazite plasmodium falciparum.
Oko 600.000 ljudi umre od ove bolesti svake godine.
Parazit napada crvena krvna zrnca gdje se replicira, na kraju izaziva pucanje ćelije koja oslobađa zalihe gvožđa. Toksično u visokim koncentracijama, nakupljanje gvožđa može direktno uticati na težinu bolesti.
Međutim, hemijska reakcija koja proizvodi bilirubin, otkrio je tim istraživača, pruža zaštitu od te štete.
Kod nekih ljudi, žutica prati infekciju malarijom, i do sada nije bilo jasno da li jedinjenje poboljšava ili pogoršava stanje pacijenata.
U krvotoku, bilirubin je nekonjugovan, što znači da se može vezati sa drugim stvarima. Konjugovani bilirubin, poznat i kao direktni bilirubin, je oblik bilirubina koji je jetra obradila i učinila rastvorljivim u vodi. Jetra dakle konjuguje bilirubin, i sprema ga da bi se izlučio urinom.
Pigment koji štiti od parazita
Tim naučnika je testirao prejetreni bilirubin, nekonjugovani tip, u uzorcima krvi od grupe od 42 dobrovoljca zaraženih p. falciparum, od kojih su neki pokazivali simptome bolesti.
Asimptomatski učesnici su imali, u prosjeku, 10 puta više nekonjugovanog bilirubina u krvnoj plazmi nego njihovi simptomatski vršnjaci, što dodatno sugeriše da bi pigment mogao da ih štiti od napada parazita.
Serija eksperimenata na miševima pružila je detaljniji pogled na ovaj fenomen. Kada su zaraženi oblikom malarije specifičnim za glodare, miševi koji su genetski modifikovani da nemaju bilirubin, bili su lak plijen za parazite, koji su se snažno širili i miševi su uginuli.
U međuvremenu, u krvnoj plazmi normalnih miševa zaraženih istom bolešću, nivo bilirubina je porastao i svi miševi su preživjeli.
Studija sugeriše da se efekti bilirubina na parazite javljaju unutar zaraženih crvenih krvnih zrnaca, gdje se akumulira i inhibira rast i opstanak p. falciparum ometajući organele uključene u varenje hrane i metabolizam.
Proizvodnja bilirubina i inhibicija (usporavanje, ometanje) njegove konjugacije u suočavanju sa infekcijom “je evoluciono očuvan mehanizam otpornosti protiv malarije”, zaključio je tim.
-Vjerovatno, ova odbrambena strategija zasnovana na metabolizmu ima veliki evolutivni kompromis, odnosno, podmuklu pojavu neonatalne žutice, koja potencijalno može oštetiti neurone u mozgu – navodi se u radu.
Doktor Pol i tim istraživača se nadaju da će ljekari moći da iskoriste ovu prirodnu odbrambenu strategiju kako bi smanjili veliki teret koji malarija nameće ljudima širom svijeta, prenosi RTS.
Istraživanje je objavljeno u časopisu “Science”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu