Koliko treba da budemo zabrinuti zbog vrućine i kako možemo da ostanemo bezbjedni u vihoru klimatskih promjena?
– Više nije pitanje da li ćemo imati toplotni talas, već koliko njih ćemo doživjeti ove godine i koliko će trajati – rekla je nedavno Marisol Iglesijas Gonzalez iz Odeljenja SZO za klimatske promjene i zdravstvo u Bonu.
Evropske države, poput Italije i Francuske, već su izvjestile o prvim žrtvama ekstremno visokih temperatura. Jedna od njih je 53-godišnja žena sa srčanim oboljenjima u Palermu koja se u utorak srušila i preminula zbog vrućine, dok je jedan muškarac je preminuo zbog ekstremne vrućine na gradilištu u blizini Bolonje. Toliko žrtava zabilježeno je danas i u Francuskoj, ali strahuje se da bi taj broj mogao da bude mnogo veći. Pjer Maselot, iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, rekao je ranije za “Politiko” da bi ovaj toplotni talas mogao da izazove više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. juna i 3. jula.
Da nije riječ samo o “zastrašivanju” klimatologa i drugih stručnjaka, pokazuje zvanični izvještaj “Indeks klimatskih rizika 2025” organizacije “Germanwatch”. Prema njihovim podacima, ekstremni vremenski događaji povezani sa klimatskom krizom izazvali su više od 765.000 smrtnih slučajeva širom svijeta između 1993. i 2022. godine.
1. Koliko ljudi umire od vrućine?
Međutim, prema pisanju britanskog “Gardijana”, situacija je, u stvari, znatno gora – ekstremne vrućine godišnje ubiju oko pola miliona ljudi! Prosečan godišnji broj žrtava je viši nego u ratovima ili terorističkim napadima, ali manji nego broj onih koji izgube život u saobraćajnim nesrećama ili usljed zagađenja vazduha.Uprkos tome, vrućina se retko kad navodi kao direktan uzrok smrti. To je zato što ekstremne temperature najčešće ubijaju posredno. Većina ljudi umire prerano od bolesti – poput srčanih, plućnih i bubrežnih oboljenja – koje se pogoršavaju usljed toplote.
2. Kako toplotni talasi utiču na zdravlje?
Visoke temperature vazduha predstavljaju ozbiljan stres za ljudski organizam. Kada su dani pretopli za normalno funkcionisanje, a noći nisu dovoljno hladne da se tijelo oporavi, srce i bubrezi rade “punom parom” da bi održali tjelesnu temperaturu.
Preciznije, srce mora da pumpa više krvi, što podrazumijeva samim tim i veće opterećenje ovog mišića, a to dalje implicira da može doći do srčanih udara, aritmija i srčanih zastoja, posebno kod osoba koje već imaju kardiovaskularne probleme. Buduću da se zbog vrućine znojimo, i bubrezi moraju da rade mnogo više neko inače.
Postoje i sekundarni zdravstveni efekti visokih temperatura, koji dodatno opterećuju zdravstveni sistem, a to su:
više saobraćajnih nesreća
zagađeniji vazduh
češći požari
nestanci struje
3. Ko je najugroženiji zbog ekstremne vrućine?
Ljudi koji su prinuđeni da borave napolju tokom velikih vrućina – građevinski radnici, poljoprivrednici ili beskućnici – najizloženiji su iscrpljenosti usljed toplote i toplotnom udaru.
Međutim, većinu žrtava vrućine čine stari ljudi, naročito oni koji imaju hronične bolesti. Žene češće umiru od posljedica toplote nego muškarci. Siromašniji ljudi, koji nemaju klima uređaje, dobru izolaciju u kući ili pristup zelenim površinama, takođe su u većem riziku.
4. Zašto vlažnost vazduha pojačava osjećaj vrućine?
Znojenje je osnovni mehanizam tela za hlađenje – kada se znojimo, snižava se tjelesna temperatura. Ali kada je vazduh vlažan i ljepljiv, znoj ostaje na koži, pa tijelo ne može da se efikasno ohladi. Subjektivni osjećaj temperature može porasti za nekoliko stepeni, što može da odluči da li će neko preživjeti ili neće.
5. Zašto toplotni talasi postaju sve intenzivniji?
Više od jednog veka zagađenja fosilnim gorivima preopteretilo je atmosferu gasovima koji zadržavaju toplotu, pa planeta u cjelini postaje toplija. Prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,3 stepeni Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim periodom – a temperature na kopnu čak i više. Time su ekstremi postali mnogo češći.
Postoje i dokazi da klimatske promjene slabe mlaznu struju (brza, uska traka vetra koja duva na velikim visinama u atmosferi, gde lete avioni), što povećava pojavu “toplotne kupole” – oblasti visokog pritiska koje deluju kao poklopac i ostaju zaglavljene iznad jednog regiona danima ili čak nedjeljama.
6. Zar klimatske promene neće značiti da će manje ljudi umirati od hladnoće?
Hladnoća trenutno ubija više ljudi nego vrućina, čak i u toplim regionima kao što su podsaharska Afrika i južna Azija. Ali kako temperature rastu, broj smrti zbog vrućine raste mnogo brže nego broj života spasenih zbog blažih zimskih uslova.
Kada su naučnici analizirali ovaj odnos u 854 evropska grada, otkrili su da će pod svim scenarijima emisija – ukupni broj smrti izazvanih temperaturom porasti, čak i ako se ljudi prilagode.
7. Kako možemo da se prilagodimo toplotnim talasima?
Smanjenje zagađenja iz fosilnih goriva je najvažniji korak ka tome da toplotni talasi ne postanu još gori. Takođe, zaštita šuma i močvara koje apsorbuju ugljen-dioksid može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.
Urbani planeri predlažu da gradovi imaju manje betona i automobila, a više parkova i vode, kako bi se ublažio efekat urbanih toplotnih ostrva – gradova koji su znatno topliji od okoline.
Zgrade sa klima uređajima ili pasivnim hlađenjem mogu znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva, kao i efikasan zdravstveni sistem i brza upozorenja na vanredne situacije.
8. Kako da ostanemo bezbjedni tokom toplotnog talasa?
Najjednostavniji savjet je izbjegavajte vrućinu – ne izlazite napolje tokom najtoplijeg dela dana, i držite se hlada ako morate da izađete.
Da biste rashladili dom, držite prozore zatvorene danju, a otvarajte ih noću kada je napolju hladnije nego unutra. Prekrijte prozore zavesama ili roletnama da blokirate direktno sunce.
Ljekari preporučuju i da pijete vodu često, nosite laganu odeću i vodite računa o ranjivim osobama u vašem okruženju, prenosi Guardian.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu