Smrt Aide Softić otkrila nemar: Postoje geološke karte i stručnjaci – ali ne i volja vlasti da zaštite građane na putevima

Poginula je kada se na automobil u kojem je bila suvozač sručila ogromna stijena na putu Foča-Sarajevo. Baš u trenutku kada je prolazio automobil koji je vozio Aidin otac.

Ova tragedija otvorila je brojna pitanja o tome ko i kako održava puteve u Srpskoj.

Najčešće opravdanje za ovaj slučaj koje smo mogli čuti je otprilike da je ovaj put “takav-kakav je”,  faktički da se radi o sudbini. Najavljena je provjera kritičnih tačaka, mreža i slično, a traži se hitno djelovanje kako se ovakve tragedije ne bi ponovile. Sve to nakon što je Aida Softić poginula. Prije nje u novembru 2023. godine, na gotovo istom mjestu, poginuo je izgubio 38-godišnji vozač kamiona. I tada se sručila stijena i probila vjetrobransko staklo.

Nesreća u srijedu bila je okidač za brojne kritike na račun Vlade RS, odnosno Ministarstva saobraćaja i veza RS, preduzeća Putevi Republike Srpske i Srbinjeputevi u vlasništvu Gordana Pavlovića, vlasnika Pavgorda.

Svi oni tvrde da je sve rađeno po propisima i planovima, da je postojala zaštitna mreža, da je stijena došla sa velike visine, da su špekulacije nepotrebne…

Suština je ipak da se tragedija mogla spriječiti uz normalna ulaganja, da je to moguće bez obzira na visinu stijena iznad puta.

Dragan Mitrović, geolog koji je do penzionisanja radio u Republičkom zavodu za geološka istraživanja, smatra da je trebalo, a treba i sada, iskoristiti postojeće podatke koje ima Republički zavod za geološka istraživanja i učiniti takozvanu magistralu straha sigurnom.

– Jedan dio naših puteva, magistralnih ili regionalnih, prolazi kroz ove terene kanjonskog tipa, dolinske strane su vrlo strmne, od krečnjaka, od nekih čvrstih stijena, ali ispucalih. Za razliku od ovih drugih gdje su mekše stijene, gdje se najčešće javljaju klizišta , u ovim terenima od čvrstih stijena, vrlo strmih padina, su jako ispucale stijene i praktično glavni vid nestabilnosti su odroni. Ili dolazi do pojedinačnog otkidanja duž pukotina ovih blokova, jednog ili više njih, i onda se stropoštavaju niz padinu, i nažalost, takvih slučajeva ima. Sjećam se i u Crnoj Gori je bilo takvih slučajeva dosta, i smrtnih slučajeva, kako kaže naš narod: Hoće se da baš u tom momentu neko prolazi – rekao je Mitrović.

On smatra da je potrebno da se duž takvih puteva, prije svega glavnih, magistralnih naprave i inženjersko-geološke karte.

– Imaju postojeće karte, dosta detaljne, ali da se naprave malo specijalnije karte sa mjestima gdje su izrazito nepovoljni tereni, odnosno skloniji odronjavanju i kliženju – rekao je on.

Kao puteve za koje bi takve karte morale postojati nabrojao je pravac od Bijeljine ka Trebinju, kanjon Vrbasa, Crne rijeke…

– Potrebno je da se naprave inženjersko-geološke i propratni tekstovi, da se obiđu ti tereni i daju prijedlozi kako da se i zaštite te padine, mrežama, potpornim zidovima ili nekim drugim betonskim konstrukcijama – naglasio je Dragan Mitrović.

Objasnio je da su to najčešće i nepristupačni tereni, gdje se ne može ni prići, da se obiđu, ali može riješiti na osnovu postojećih karata, pregleda terena i inženjersko-geološke, odnosno geotehničke ocjene.

Na pitanje da li je to trebalo uraditi i prije, odgovorio je: Naravno, ali mi kasnimo u svemu, pa onda između ostalog i u tome.

– Geološki zavod i praktično ima ulogu da pravi različite karte geološke, hidrogeološke, inženjersko-geološke. One jesu opšteg karaktera, a nekako nikada nema sredstava za te karte, da se rade detaljnije i tu malo ima, svačije ne mogu reći krivice, ali zbog nedostatka sredstava nije ni rađeno, dok razvijenije zemlje imaju te karte urađene – objasnio je on.

Kaže da za to nije potrebno mnogo novca.

– Po meni najbolje je zadužiti neku od geoloških firmi pa možda i sa Zavodom vidjeti i tako uključiti ili formirati neku ekspertsku ekipu jer nema puno stručnjaka za geotehniku odnosno inženjersku-geologiju ili za čvrste stijene. Sve se to može kad se hoće. Prave se različite studije koje ničemu ne služe, a ovo je baš potrebno– rekao je Mitrović.

Dosta karata je već urađeno pa je potrebno da se sagledaju specijalistički za pitanje stabilnosti kanjona, magistralnih i regionalnih puteva, koje prolaze kroz strme dolinske strane izgrađene od ovih stijena.

– Krečnjačke stijene uz puteve do Hercegovine s godinama zbog vremenskih uslova, visokih temperatura ljeti, zadržavanja vode i zamrzavanja zimi, pucaju stijene i onda kasnije dođe do otkidanja – objasnio je on.