Kada se podvuče crta ispod nepregledne liste novčanih izdataka u vidu plaćanja školarine i mjesta stanovanja, dobra okolnost je ako nismo u minusu.
Najskoriji podaci Eurostata iz 2022. godine koji se odnose na zemlje Evropske unije govore o tome da je 25 odsto mladih ljudi, starosti između 15 i 29 godina koji su bili u formalnom obrazovanju istovremeno bilo i zaposleno, dok je 3 odsto tražilo posao i bilo spremno da počne da radi.
Evropa ostaje vodeća destinacija za međunarodne studente sa 1,76 miliona svršenih srednjoškolaca iz inostranstva upisanih na visoko obrazovanje širom EU u 2023. godini.
Studenti iz Srbije imaju nemali udio u statistici u odnosu na broj stanovnika, jer kako pokazuju posljednji dostupni podaci, 10.128 njih je 2023. godine pohađalo inostrane fakultete.
Za strane studente uhlebljenje sa skraćenim radnim vremenom
Prema podacima do kojih je došla platforma StudiesIn, najbolje uslove za rad inostranih studenata pružaju Lihtenštajn (prosječna plata 2.680 evra) i Island (1.606 evra), a od zemalja koje preferiraju studenti iz Srbije – Njemačka (1.111 evra), Austrija (od 850 do 1.000 evra), Ujedinjeno Kraljevstvo (1.127 evra).
Kada je riječ o uklapanju obaveza u školovanju sa onim poslovnim, i tu postoje određena ograničenja koja se tiču maksimalnog broja radnih sati za studente.
Iako većina zemalja Evropske unije dozvoljava rad od maksimalnih 20 sati nedjeljno i puno radno vreme tokom raspusta, ima i onih koje su rigoroznije po tom pitanju, poput Holandije čije ograničenje je 16 sati nedjeljno.
Mnogo fleksibilnija po tom pitanju je Estonija koja nema nikakva ograničenja, ali i Španija, Mađarska i Finska koje dozvoljavaju do 30 radnih sati nedjeljno.
Lakše do posla bez radnih dozvola
Zbog birokratije koju iziskuju, radne dozvole veoma često predstavljaju prepreku pri pronalaženju posla za vrijeme studija u inostranstvu.
Ipak, mnoge zemlje EU neće tražiti radne dozvole stranim studentima, a među njima su Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Irska, Letonija, Litvanija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
U ovoj grupi zemalja, najveće plate su u Finskoj (u prosjeku 900 do 1.300 evra) i Švedskoj (1.113 evra).
Ugostiteljstvo, maloprodaja, dostava
Praksa pokazuje da su poslovi u uslužnom sektoru najtraženiji među studentima koji su se u inostranstvu, što zbog fleksibilnog radnog vremena, čestog rada u smjenama, a što zbog mogućnosti da se lako pronađu u većini gradova.
Ovakvi poslovi prednjače takođe i zbog toga što nije neophodno poznanje jezika zemlje u kojoj se studira, već je dovoljna komunikacija na engleskom jeziku.
Mlade najviše zapošljava Holandija
Među državama članicama EU, Holandija je u 2021. godini imala najveći udio studenata koji su bili zaposleni tokom školovanja (70 odsto), a slijede je Danska (49 odsto) i Njemačka (42 odsto). Nasuprot tome, najniži udio zaposlenosti među studentima zabilježen je u Rumuniji (2 odsto), Slovačkoj (4 odsto), Mađarskoj i Bugarskoj (obje 5 odsto).
Najveći udio studenata koji su bili nezaposleni (što znači da su tražili posao i bili spremni da počnu da rade tokom studiranja) zabilježen je u Švedskoj (14 odsto), a slijede je Finska (9 odsto) i Holandija (7 odsto). S druge strane, manje od 1 odsto u toj starosnoj grupi je aktivno ali bezuspješno tražilo posao u Češkoj, Rumuniji, Mađarskoj i Hrvatskoj, zaključuje se u istom izvještaju Eurostata, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.