Jasno je da to nije uobičajena razlika u nijansama prevoda, već namjerno oblikovana poruka koja zavisi od ciljne publike.
U engleskoj verziji Dodikova poruka zvuči pomirljivije i usmjerena je ka međunarodnoj zajednici. On naglašava da “nije protiv Dejtona, nego onoga što je Dejton postao”, te da Republika Srpska “neće biti ponižena”.
Dodaje i kako želi raditi na stvaranju države koja može uspjeti na evropskom putu, naglašavajući spremnost da “predloži političkim partnerima povlačenje određenih zakona” kako bi se stabilizovala situacija i stvorila funkcionalna Bosna i Hercegovina “za sve njene ljude”.
Međutim, srpska verzija iste poruke znatno je oštrija i fokusirana na domaću javnost. Umjesto izraza “država koja će uspjeti”, Dodik govori o “političkoj zajednici”, a ključni dio poruke uvodi potpuno nov element: oštru kritiku visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Srpski tekst eksplicitno navodi da bi “u slučaju povlačenja nelegalnih odluka koje je nametnuo nelegalni Šmit” Dodik bio spreman predložiti povlačenje nekih zakona. Time se težište s evropske perspektive prebacuje na sukob s institucijom visokog predstavnika i na retoriku suvereniteta Republike Srpske.
➡️ I am not against Dayton, I am against what Dayton has become. It's not just Serbs we are trying to protect, it's all the peopleof Bosnia and Herzegovina. But nobody can expect that Srpska should or will be humiliated.
We have to create a state that will succeed as that…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 21, 2025
Očigledne su i terminološke razlike. Dok engleski prevod koristi riječi poput “peace and prosperity for all the people of Bosnia and Herzegovina”, srpska verzija govori o “mira i prosperiteta za sve narode”, čime se naglasak pomjera s građanskog na etnički okvir.
Postoji nekoliko razloga zbog čega prijevod nije identičan. Jedan od njih je da Dodik ima dvije ciljne publike. Engleska verzija je očigledno namijenjena međunarodnoj javnosti, prvenstveno zapadnim diplomatama i institucijama EU, kojima Dodik želi poslati sliku političara spremnog na kompromis i privrženog evropskom putu. Srpska verzija je pisana za javnost u Republici Srpskoj, gdje mu je politički interes da pokaže tvrdi stav prema visokom predstavniku i odbranu entitetskih nadležnosti.
Drugi razlog je politička taktika. Dodik često koristi različite narative zavisno od auditorija. Na međunarodnoj sceni nastoji umanjiti dojam konfrontacije i predstaviti se kao faktor stabilnosti, dok unutar BiH jača nacionalistički diskurs i insistira na sukobu sa Šmitom i OHR-om.
Takođe još jedan razlog je i “kontrola štete”. Nakon serije kriznih poteza i odluka vlasti RS, engleska verzija može se tumačiti kao pokušaj “umivanja” stava i ublažavanja pritisaka međunarodne zajednice. Srpska verzija, međutim, ima zadatak da spriječi percepciju da Dodik popušta, pa uvodi dodatne uslove i tvrđe formulacije.
U konačnici, iako obje verzije počinju istom rečenicom – da Dodik nije protiv Dejtona nego protiv onoga što je on postao – dalje se razvijaju u dva potpuno različita smjera, piše Klix.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.