(FOTO) Da li iza Karana stoji NEOVLAŠTENO LICE: Izbori stižu, a ne zna se može li Dodik biti na čelu SNSD

Ukoliko Sud BiH, u međuvremenu odluči da definiše „pravne posljedice“ presude, pa na kraju bude da Dodik, o čemu pravnici mjesecima govore, ne može da bude na čelu SNSD, a prethodno, možda, kandidat Siniša Karan odnese pobjedu na izborima, šta će onda biti?

Petar Kunić

–To više niko ne zna. Ne mogu definisati daljni tok stvari – kaže za Srpskainfo pravnik Petar Kunić.

A ako ne zna struka, onda je sve savršeno (ne)jasno.

Dopisivanje

Zašto je sutkinja Sena Uzunović, tek nakon više od dva mjeseca od pravosnažne presude Suda BiH, poslala dopis CIK, u kojem se naglašava obaveza provođenja pravnih posljedica iz presude Dodiku? Zašto Sud BiH nije poslao dopis odmah nakon što je CIK raspisao prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, kada se, što je već dobro poznato, SNSD prijavio s potpisom Milorada Dodika? Zašto Sud BiH nije posalo dopis Osnovnom sudu u Banjaluci, koji je nadležan za brisanje iz registra? I zašto se i danas, tri mjeseca od pravosnažne presude, sve ovo pitamo?

I kao da sve ovo nije bilo dovoljno komplikovano, Osnovni sud u Banjaluci je vratio taj isti dopis nazad CIK, pa CIK ponovo Sudu BiH.

Sada je, što je i potvrđeno za Srpskainfo, taj dopis ponovo u rukama Osnovnog suda u Banjaluci, iz kojeg su nam rekli da je u ponedjeljak, 24. novembra, posljednji rok za donošenje odluke u ovom slučaju.

U međuvremeni je i Ustavni sud BiH održao vanrednu sjednicu, čiji predmet je bio apelacija partije Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića, protiv rješenja Suda BiH kojim je odbijena žalba te partije na odluku CIK BiH da prihvati prijavu SNSD za predstojeće prijevremene izbore za predsjednika Republike.

Sud nije odlučivao o meritumu apelacije, nego o njenoj (ne)dopustivosti i apelacija je na kraju i odbačena.

Neovlašteno lice

Takva odluka, kako je napisao u autorskom tekstu za BN profesor ustavnog prava Milan Blagojević, je poruka da, kada redovni sud i ubuduće “nezakonito odbije žalbu”, kao u slučaju žalbe Liste za pravdu i red, Ustavni sud BiH neće ulaziti u meritum apelacije izjavljene protiv takve presude.

– Međutim, odluka Suda BiH, koja je u ovom slučaju bila predmet apelacije partije Nebojše Vukanovića, je nezakonita imajući u vidu sledeće razloge. Naime, ključno pitanje u tom predmetu je bilo da li je pravno valjana prijava SNSD na prijevremene predsjedničke izbore, s obzirom na to da je tu prijavu potpisao i podnio Milorad Dodik kao predsjednik SNSD, i to u vrijeme kada je već bila pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je, između ostalog, izrečena i mjera zabrane obavljanja više funkcija. Zbog toga je kao prethodno pravno pitanje trebalo raspraviti i utvrditi da li ta presuda povlači i zabranu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika SNSD.Raspravljanje tog pitanja je bilo od ključne važnosti za zakonito odlučivanje CIK BiH i Suda BiH o navedenoj od Dodika potpisanoj i podnesenoj prijavi za prijevremene predsjedničke izbore – rekao je Blagojević.

Ako se, kaže, prilikom rasprave o tom prethodnom pravnom pitanju utvrdi da pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH protiv Dodika ima za pravnu posljedicu i zabranu Dodiku da, od 12. 6. 2025. kao dana pravosnažnosti te presude, obavlja bilo koju funkciju u SNSD, onda je prijava SNSD za prijevremene predsjedničke izbore potpisana i podnesena od strane neovlaštenog lica, usljed čega je kao takva morala biti odbačena od strane CIK BiH i Suda BiH.

-Takva pravna posljedica osude ima jaču pravnu snagu od onoga što piše u sudskom registru o tome ko je upisan kao funkcioner  političke partije i lice ovlašteno za njeno zastupanje. Drugim riječima, ne može stanje upisa u sudskom registru biti jače od zakonski propisanih pravnih posljedica, ako takve posljedice nastupe danom pravosnažnosti osuđujuće krivične presude. Međutim, o tom krunskom pravnom pitanju nisu uopšte odlučivali ni CIK BiH, niti Sud BiH po žalbi partije Nebojše Vukanovića na odluku CIK BiH da prihvati takvu prijavu SNSD. I zbog toga su, kako odluka CIK BiH, tako i odluka Suda BiH, grubo kršenje Izbornog zakona BiH i svakog od procesnih zakona po kojima su CIK BiH i Sud BiH bili dužni da vode postupak po žalbi partije Nebojše Vukanovića, što je u konačnom za posljedicu imalo povredu ustavnog prava na pravično suđenje u tom predmetu – kaže Blagojević.

Blagojević kaže da je Ustavni sud BiH svojom odlukom, kojom je odbacio kao nedopuštenu apelaciju partije Nebojše Vukanovića protiv takve nezakonite odluke Suda BiH, poslao nimalo dobru poruku sudovima da i u budućnosti u ovakvim slučajevima mogu da primjenjuju svoju samovolju, a ne zakon.

– Kod odlučivanja o ovakvim pitanjima, tj. da će važiti sudijska samovolja, a da će Ustavni sud BiH aminovati tu samovolju tako što će odbacivati kao navodno nedopuštene apelacije izjavljene radi borbe protiv sudijske (i CIK-ovske) samovolje i proizvoljnosti – kategoričan je Blagojević.