Jedna od najugroženijih zemalja je Rumunija, a procjenjuje se da bi, u slučaju napada, drugim NATO trupama bile potrebne nedjelje da stignu do ove zemlje.
Ratne vježbe u Transilvaniji u Rumuniji pokazale su kako evropski vojnici pod francuskom komandom brane kontinent, uglavnom bez SAD. Vježbe su pružile uvid u vjerovatnu budućnost NATO alijanse, dok predsjednik SAD Donald Tramp smanjuje prisustvo američkih trupa u Evropi.
Hitnost tih priprema biće dodatno naglašena ove nedjelje, dok Vašington produbljuje kontakte sa Rusijom posjetom specijalnog Trampovog izaslanika Stiva Vitkofa Moskvi.
Dok Bijela kuća insistira na okončanju rata u Ukrajini, njene prijetnje da će obustaviti vojnu pomoć Kijevu otvorile su mogućnost da evropske sile budu prinuđene da brane Ukrajinu, pa čak i ostatak svoje istočne granice, uz ograničenu podršku SAD.
A ništa ne garantuje da bi Evropljani u tome uspjeli, piše “Blumberg”.
Balkanska zemlja prva na udaru: Koliko bi NATO trupama trebalo da stignu na front
Rumunski i drugi evropski zvaničnici koji su bili prisutni na vježbi u Činkuu, oko 260 km sjeverno od Bukurešta, izrazili su zabrinutost koliko bi dugo trebalo NATO trupama da stignu na front. Zbog ograničenja u transportnoj infrastrukturi, to bi moglo da potraje nekoliko nedjelja, što bi ostavilo rumunske kopnene snage da se same suprotstave napadu dok ne stigne pojačanje.
U međuvremenu, ruski rat u Ukrajini se već preliva preko granica Evrope, od upada dronova i projektila do sabotaža i paljenja požara za koje političari optužuju Moskvu.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful upozorio je da bi, prema obavještajnim procjenama Berlina, Rusija mogla da bude u stanju da napadne neku NATO državu u naredne četiri godine.
– Rusija zaista testira koliko daleko može da ide. Ono što sada pokušavaju da postignu je da posiju strah u našim društvima – rekla je “Blumbergu” šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
Amerika smanjuje prisustvo u Evropi
U međuvremenu, SAD su krenule da smanjuju svoje vojno prisustvo na Starom kontinentu kako bi se fokusirale na Aziju, tražeći istovremeno od Evrope da se pobrine za sopstvenu odbranu.
U Rumuniji, koja je domaćin nekoliko NATO baza, prisustvo američkih vojnika je smanjeno sa 1.700 na oko 1.000, dok su povlačenja najavljena i iz:
Bugarske
Slovačke
Mađarske
Iza zatvorenih vrata, evropski zvaničnici pokušavaju da ubijede američke partnere da ne povlače svoje snage. Vašington pokušava da ih umiri, uvjeravajući da ih neće ostaviti “na cjedilu”.
Ali, kako je “Blumbergu” rekla Julija Žoža, direktorka Programa za Crno more na Midl Ist institutu, to možda neće ubijediti kontinent koji se mukotrpno prilagođava sve nestabilnijem svijetu.
– Ovo je prvi put u posljednjih 70 godina da Evropljani više ne doživljavaju američke bezbjednosne garancije kao garancije – rekla je ona.
Kako bi izgledao kopneni rat
Vježbe u Činkuu fokusirale su se na kopneni rat, u kojem su evropski članovi NATO relativno samodovoljni. Čak i tu, SAD su bile prisutne, pružajući kontrolu vazdušnog prostora i logističku podršku – ključne elemente u svakom velikom sukobu.
To je primjer tereta koji bi Evropa morala da preuzme kada bi ostala sama, piše “Blumberg”. Kad je riječ o tzv. “strateškim osloncima“ – protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani, dalekometnim preciznim udarima i obavještajnim sposobnostima – kontinent i dalje zavisi od Amerike.
Logistika je najbolji primjer. Generalni sekretar NATO Mark Rute uvjeravao je Rumuniju da bi je, u slučaju napada, saveznici brzo podržali. Ali, general Maksim Do Tran, komandant francuske oklopne brigade raspoređene u Rumuniji, požalio se na kašnjenja tokom 10-dnevnog puta ka zemlji.
– Put preko Grčke i Bugarske uključivao je pet aviona, 11 vozova i oko 15 konvoja – rekao je on, dodajući da su mogli da uštede tri dana da konvoj nije morao da staje na granicama.
Vojni Šengen
Francuska vojska iznosila je slične primjedbe tokom vježbi u Činkuu prije tri godine. Upravo takva kašnjenja podstakla su EU da prošle nedjelje predloži smanjenje birokratije, kako bi se omogućilo brže kretanje vojne opreme širom bloka. Prema novom prijedlogu Evropske komisije (EK), članice EU imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica.
Cilj takozvanog “vojnog Šengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom EU.
Na pitanje koliko bi dugo Rumunija mogla da izdrži prije dolaska pojačanja, načelnik generalštaba general Georgita Vlad rekao je u Činkuu da bi zemlja imala kapacitete slične Ukrajini ako bude napadnuta.
Potraga za novim saveznikom
Da bi pojačala svoje snage, Rumunija koristi sredstva EU namijenjena osposobljavanju bloka da odbije ruski napad do 2030. Rumunija je drugi najveći korisnik fonda od 150 milijardi evra nazvanog Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), kroz koji je obezbjedila 16 milijardi evra.
U međuvremenu, njemački odbrambeni gigant “Rajnemetal” vodi niz evropskih ulaganja u izgradnju proizvodnih pogona u Rumuniji i Bugarskoj, vrijednih više milijardi, u pokušaju da zatvore kritični jaz u evropskoj proizvodnji municije. Dok se ne naoruža, Rumunija traga za još jednim saveznikom koji bi rasporedio trupe na njenoj teritoriji.
Predsjednik zemlje Nikušor Dan rekao je da su u toku razgovori sa neimenovanim saveznicima o mogućnoj zamijeni američkih trupa. Zemlja ne pokušava da preokrene američku odluku o povlačenju, rekli su rumunski zvaničnici.
“Blumberg” piše da će Dan uskoro da otputuje u Francusku kako bi razgovarao o odbrambenoj saradnji – uključujući moguće raspoređivanje francuskih snaga u Rumuniji.
NATO razmatra agresivnije mjere
U međuvremenu, NATO razmatra proaktivnije mjere kao odgovor na eskalaciju hibridnog rata koji sprovodi Rusija, uključujući sajber napade, sabotaže i povrede vazdušnog prostor, odnosno korake koji bi mogli da obuhvate i ono što zvaničnici opisuju kao potencijalni “preventivni udar” na ruske ciljeve, prensi Blic.
Admiral Đuzepe Kavo Dragone, predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, rekao je “Fajnenšel tajmsu” da Alijansa preispituje svoju tradicionalno reaktivnu poziciju dok se Evropa suočava sa porastom hibridnih incidenata povezanih sa Rusijom. Nedavni slučajevi uključuju:
Presijecanje pomorskih kablova u Baltičkom moru
Široko rasprostranjene sajber upade širom kontinenta
Aktivnosti dronova blizu granica NATO
– Proučavamo sve. Kada je riječ o sajber napadima, uglavnom smo reaktivni. Razmišljamo o tome da budemo agresivniji ili proaktivni umjesto reaktivni – rekao je Dragone.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.