Dva poznata eksperta za bezbjednost i vojnu analizu objašnjavaju, za rumunski “Adevarul”, u kojoj mjeri je Rumunija zaista u opasnosti i o kakvoj odmazdi je riječ.
Napad na rusku “flotu iz sjenke” – tankere u Baltičkom i Crnom moru, mogao bi da izazove rusku odmazdu protiv država poput Danske ili Rumunije, koje takođe pružaju značajnu pomoć Ukrajini, upozoravaju Britanci.
Problem nije samo vojni: angažovanje Rumunije u podršci Ukrajini – ekonomski, logistički, teritorijalno – svrstava je u ranjivo područje u slučaju eskalacije, piše “Indipendent”.
Rusija se temeljno pripremila
Prema navodima izvora, kada ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je “spreman” za rat sa Evropom, on govori ozbiljno. Istovremeno je i sam Putin, u intervjuu za “Indija tudej”, priznao da Rusija razmatra potpunu okupaciju juga Ukrajine, sve do Ušća Dunava.
U ovom zabrinjavajućem mozaiku ne izostaju ni loše vijesti o transatlantskim odnosima.
Prema pisanju “Politika”, francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je američkog kolegu Donalda Trampa da se priprema da izda Evropu.
Rumunski medij “Adevarul” razgovarao je sa dva poznata stručnjaka za bezbednost i vojnu analizu: Virdžilom Balačanuom, generalom u penziji koji je predstavljao Rumuniju pri NATO komandi u Briselu, i Klaudiujem Deđeratuom, uglednim ekspertom za bezbjednost i bivšim šefom Odseka za odbranu pri Stalnoj delegaciji Rumunije u sjedištu NATO u Briselu.
“Rumuniji prijeti stvarna opasnost”
Deđeratu smatra da opasnost jeste realna, ali ne u smislu da će Rusija izvršiti vojni napad. Moskva će nastaviti da djeluje u hibridnoj sferi, uznemiravajući države poput Rumunije i Danske, ali će izbjegavati konvencionalne vojne operacije.
– Stvarna opasnost postoji za Rumuniju, ali ona se već manifestuje u obliku sabotaža koje se već odvijaju u Poljskoj, a vjerovatno i u drugim oblastima. Ta uznemiravanja nepoznatim dronovima, koji se pojavljuju na određenim strateškim mjestima u Evropi, najvjerovatnije ruskog porijekla, predstavljaju još jedan način za vršenje pritiska na evropske države članice NATO – objašnjava Klaudiju Deđeratu.
U budućnosti, Rumunija i ostale evropske članice NATO treba da očekuju još više takvih aktivnosti.
Šta da očekujemo
– Moramo da očekujemo još više sabotaža u mjesecima koji dolaze. Da li će one biti kopnene, vazdušne ili pomorske – to ostaje da se vidi. Ali neće biti otvorenog napada, dakle ne treba očekivati vojnu akciju Rusije. Ne. Sve će biti subkonvencionalno. Rusija će djelovati na način koji odlično poznaje, samo što će vjerovatno pojačati svoje aktivnosti – dodaje Deđeratu.
Na duži rok, on ne isključuje mogućnost sukoba između Rusije i NATO.
– I Rusija i NATO se pripremaju za to. Ipak, to ne znači da će se to i desiti. Obje strane pokušaće da zastraše i odvrate onu drugu, a opcija direktnog vojnog sukoba je posljednja. Ali ni ta mogućnost nije u potpunosti isključena – naglašava on.
Šta planiraju Rusi
S druge strane, general u penziji Virdžil Balačanu smatra da Putinove izjave predstavljaju deo informacionog rata, ali i otkrivaju namjeru koju ruski diktator više ni ne pokušava da sakrije.
– Predložio bih da stvari ne tumačimo ni potpuno doslovno, ali ni tako da vjerujemo da će Rusi već sutra, za nekoliko mjeseci ili naredne godine pokrenuti operaciju u Odesi i zauzimanje Ušća Dunava. Međutim, moramo uzeti u obzir da postoji stariji ruski projekat da se Ukrajini zabrani pristup Crnom moru, kao i da se ostvari mnogo šira vojna kontrola nad Crnim morem. Rusi teže stvaranju državne unije Ruska Federacija-Bjelorusija-Ukrajina, i po modelu Bjelorusije imali bi vojno prisustvo na teritoriji Ukrajine – objašnjava general.
U velikoj opasnosti bi se, vrlo vjerovatno, našla i Moldavija. Balačanu smatra da je Kišinjev meta Moskve i da Putin samo čeka da završi rat u Ukrajini kako bi se posvetio i Moldaviji.
– Naslućujem mogućnost da i Republika Moldavija bude uključena u takvu uniju, uprkos njenom usmjerenju ka Evropi i Evropskoj uniji – dodaje general.
Prema njegovom mišljenju, Rusija će ovakav plan odložiti i pokušati da ga ostvari u nekom novom ratu.
Da bi postigla svoj cilj, Rusija ima dva načina djelovanja. U zavisnosti od situacije na terenu, Moskva će postupati. Rumunija mora da uradi svoj dio posla i da se pripremi za mogući scenario u kojem bi postali susjedi Rusije.
– Imamo, u suštini, dva modela: bjeloruski model za državnu uniju, ali i čečenski model za drugi rat. A Rumunija mora da ima u vidu i korejski model okončanja rata kroz zamrznuti, otvoreni, prošireni konflikt. Svi ovi aspekti ne bi trebalo da nas odvedu u paniku, ali bi trebalo da nam stvore osnovnu motivaciju koja se odnosi na jačanje odbrambene i odvraćajuće moći Rumunije. Naravno, prije svega Rumunije, ali u okviru NATO – rekao je Balančau.
Kako se pripremiti
S druge strane, kada je riječ o najavi “Indipendenta”, general Balančau smatra da je riječ o informacionom ratu, ili jednostavno o pokušaju da se šokira javnost kako bi se obezbijedila veća vidljivost i “prodala” analiza.
Iz njegove perspektive, rizik od vojne konfrontacije sa Rusijom je mali. S druge strane, Rumunija svakako treba da se pripremi za najgore i da ojača svoje odbrambene kapacitete kako bi odvratila svakog potencijalnog neprijatelja.
– Mi, na primjer, ne razmišljamo dovoljno o teritorijalnoj odbrani. Jer solidarna nezavisnost, ključni koncept u Nacionalnoj strategiji odbrane zemlje, ne pojavljuje se kao praktično riješenje sa stanovišta principa teritorijalne odbrane. Široko učešće cijelog društva u pripremi kako bi se afirmisao odbrambeni i odvraćajući stav, tako da eventualni agresor odustane od namjere da izvrši invaziju na tu državu – objašnjava general.
U relativno skoroj istoriji, Rumunija je to već uspjela da uradi. U tom smislu, general Balačanu podsjeća na 1968. godinu, kada je postojala opasnost od masovnog napada bivšeg Sovjetskog Saveza, ali se Rumunija savršeno pripremila za otpor, što je na kraju natjeralo Sovjete da odustanu od planova za invaziju.
– Ako smo mi 1968. bili spremni za moguću invaziju SSSR-a, povećali oružane snage, stvorili nacionalne garde, pripremili gerilsku borbu i izgradili sopstvenu odbrambenu industriju, možemo to da uradimo i sada. Ne treba da kopiramo sve što smo radili prije 1989, ali principi kada je riječ o odbrani zemlje od bilo kog mogućeg napadača ostaju isti – zaključuje general Belačanu, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.