PostNord, kompanija nastala 2009. godine spajanjem švedske i danske poštanske službe, ranije ove godine najavila je odluku o prestanku dostave pisama, uz najavu otkaza za 1.500 zaposlenih u Danskoj i uklanjanja 1.500 crvenih poštanskih sandučića, navodeći „sve veću digitalizaciju“ danskog društva kao razlog.
Opisujući Dansku kao „jednu od najsvjetlije digitalizovanih zemalja na svijetu“, kompanija je rekla da je potražnja za pismima drastično pala, dok online kupovina raste, što je dovelo do odluke da se fokusiraju na pakete umjesto pisama.
Kada su poštanski sandučići ponuđeni na prodaju početkom ovog mjeseca, 1.000 ih je prodato za samo tri sata; cijene su bile 2.000 DKK (oko 235 funti) za one u dobrom stanju i 1.500 DKK (oko 176 funti) za malo oštećene. Dodatnih 200 biće ponuđeno na aukciji u januaru. PostNord će i dalje dostavljati pisma u Švedskoj, a neiskorišćene danske markice moći će se zamijeniti u ograničenom roku.
Danci i dalje mogu slati pisma preko dostavne kompanije Dao, koja već dostavlja pisma u Danskoj, a od 1. januara planira da poveća broj isporučenih pisama sa oko 30 miliona u 2025. na 80 miliona sledeće godine. Korisnici će morati ličnio donijeti pisma u Dao prodavnicu ili platiti dodatno za kućnu dostavu, kao i poštarinu online ili putem aplikacije.
Danska pošta bila je odgovorna za dostavu pisama u zemlji od 1624. godine. U posljednjih 25 godina slanje pisama u Danskoj palo je za više od 90 odsto. Ipak, postoje znakovi da mlađa populacija ponovo pokazuje interesovanje za pisma.
Dao je istraživanjem utvrdio da osobe između 18 i 34 godine šalju dva do tri puta više pisama od drugih starosnih grupa. Trend istraživač Mads Arlien-Søborg objašnjava da mladi traže „protutežu digitalnoj prenatrpanosti“, te da je slanje pisama postalo „svjesni izbor“.
Prema danskom zakonu, mora postojati mogućnost slanja pisama. To znači da, ako bi Dao prestao sa dostavom, vlada bi morala da imenuje drugu kompaniju koja će to obavljati. Izvori bliski Ministarstvu saobraćaja tvrde da neće biti „praktične razlike“, jer će ljudi i dalje moći da šalju i primaju pisma, samo preko druge kompanije, a značaj promjene je „čisto sentimentalan“.
Magnus Restofte, direktor muzeja pošte, telekomunikacija i komunikacija Enigma u Kopenhagenu, upozorava da je povratak na fizičku poštu gotovo nemoguć, jer je Danska jedna od najsvjetlije digitalizovanih zemalja na svijetu. Pod MitID sistemom – nacionalnim digitalnim identitetom Danske, koji se koristi za sve, od online bankarstva do elektronskog potpisivanja dokumenata – sva službena komunikacija se automatski šalje digitalno. Samo mali broj ljudi, oko 5%, odlučuje da prima fizička pisma.
Restofte ističe da je javnost u Danskoj pragmatično prihvatila promjenu, jer rijetki više primaju fizička pisma, a neki mlađi nikada nisu ni poslali fizičko pismo. Nedostatak fizičkih pisama zapravo je povećao njihovu vrijednost. „Primanje fizičkog pisma danas ima izuzetno veliku vrijednost. Ljudi znaju da ako neko ručno piše pismo, uložio je vrijeme i novac – kaže Restofte.
Kim Pedersen, zamjenik direktora PostNord Danska, prilikom objave odluke rekao je:
– Bili smo danska pošta 400 godina, stoga je teška odluka okončati taj dio naše istorije. Danci postaju sve digitalniji, što znači da danas postoji vrlo malo pisama, a pad je toliko značajan da tržište pisama više nije profitabilno.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.