Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da “aktivno” razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne danske teritorije, piše Bi Bi Si.
U intervjuu za “Foks njuz”, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide oko Grenlanda.
“Grenland je ključan za bezbjednost cijelog svijeta”
– Pa, konačnu odluku doneće predsednik, ali iz Evrope dolazi puno negodovanja, a Evropa se pritom nije uhvatila u koštac sa temeljnim argumentom koji iznosi predsjednik i cijela administracija. Grenland je ključan, ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, nego i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi to ne shvataju – rekao je.
– Cela infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda. Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi, ne kažem da hoće, ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema – dodao je on.
– Pa se postavlja pitanje: da li su Evropljani, da li su Danci, dobro uradili posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao sidro svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane? A odgovor je, očigledno, da nisu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nisu dobro obezbjedili to područje – rekao je Vens.
“Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese”
– Ono što ih čujem da govore stalno se svodi na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. I na tome smo zahvalni. Volimo što imamo takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina napravio nešto pametno ne znači da danas ne možeš da uradiš nešto glupo. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država vrlo jasno poručuje: ne radite dobar posao kad je Grenland u pitanju. Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i mislim da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko treba da to i učini – zaključio je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD tamo već decenijama imaju vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika.
Posljednjih godina raste i interes za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji zbog topljenja leda.
“Grenland pripada svom narodu”
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine tokom svog prvog mandata, ali je glatko odbijen. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.
– Grenland pripada svom narodu, i samo Danska i Grenland mogu da odlučuju o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa – navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Pozvali su na poštovanje Povelje UN, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglašavajući da se bezbjednost u Arktiku mora postići “kolektivno” unutar NATO-a.
“Jasna prijetnja”
Aja Hemnitc, jedna od dvije predstavnice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je “jasnom prijetnjom”.
– Potpuno je nepoštovanje od strane SAD da ne isključe pripajanje naše zemlje i pripajanje drugog NATO saveznika – rekla je.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD “vršiti pritisak kako bi oobezbjedili da će s vremenom preuzeti Grenland”, piše Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.