Ako se rok do juna ne ispuni, Trampova administracija će vjerovatno vršiti pritisak na obe strane da ga ispune, dodao je.
– Amerikanci predlažu da strane okončaju rat do početka ovog ljeta i vjerovatno će vršiti pritisak na strane tačno prema ovom rasporedu – rekao je Zelenski, obraćajući se novinarima u petak.
Komentari ukrajinskog predsjednika bili su zabranjeni da se objave do subote ujutru.
– I kažu da žele da urade sve do juna. I učiniće sve da okončaju rat. I žele jasan raspored svih događaja – rekao je.
Rekao je da su SAD predložile da se sljedeća runda trilateralnih razgovora održi sljedeće sedmice u njihovoj zemlji po prvi put, verovatno u Majamiju.
– Potvrdili smo naše učešće – dodao je.
“Vode se vrlo dobri razgovori o Ukrajini, nešto bi moglo da se desi”
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je juče da se vode “vrlo dobri razgovori” u vezi sa ratom između Rusije i Ukrajine, navodeći da bi kao rezultat pregovora “nešto moglo da se desi”, bez iznošenja dodatnih detalja.
– Veoma, veoma dobri razgovori danas, koji se tiču Rusija-Ukrajina. Nešto bi moglo da se desi – rekao je Tramp novinarima, preneo je Rojters.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je u četvrtak da su delegacije SAD, Ukrajine i Rusije postigle dogovor o razmjeni 314 ratnih zarobljenika.
Najnoviji rok dolazi nakon trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, koje su organizovale SAD, a koji nisu doveli do proboja, jer se zaraćene strane drže međusobno isključivih zahteva.
Na stolu referendum i izbori u Ukrajini
Rojters je juče prenio, pozivajući se na izvore, da su američki i ukrajinski pregovarači razgovarali o cilju da Rusija i Ukrajina postignu mirovni sporazum do marta, iako je, prema izvorima upoznatim sa razgovorima, verovatno da će taj rok biti probijen zbog neslaganja oko ključnog pitanja teritorije.
Prema istim izvorima, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina razgovarale su i o mogućnosti održavanja referenduma i izbora u maju.
Svaki eventualni mirovni sporazum bio bi podnet na referendum građanima Ukrajine, koji bi se održao istovremeno sa nacionalnim izborima, izjavilo je pet izvora koji su tražili anonimnost zbog privatne prirode pregovora
Američki pregovarački tim, koji predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsjednika SAD Donalda Trampa, Džared Kušner, prenio je ukrajinskim zvaničnicima tokom sastanaka u Abu Dabiju i Majamiju da smatra da bi glasanje trebalo organizovati u što kraćem roku, naveli su izvori.
Prema navodima izvora, američki pregovarači ukazali su da će se Tramp, kako se budu približavali izbori za Kongres u novembru, sve više fokusirati na unutrašnju političku agendu, što bi značilo manje vremena i političkog kapitala za finalizaciju mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.
Dva izvora navela su da su američki i ukrajinski zvaničnici razmatrali opciju da se referendum i nacionalni izbori održe već u maju, ali je više izvora sa neposrednim uvidom u pregovore takav predlog ocijenilo kao nerealističan i teško izvodljiv u postojećim okolnostima.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da bi, zbog ratnih uslova i bezbjednosnih izazova, bilo potrebno najmanje šest mjeseci za organizaciju izbora.
– Američka strana insistira na brzini – rekao je jedan izvor, dodajući da bi glasanje možda moglo da bude organizovano za kraće vrijeme, ali da bi i tada zahtevalo značajne političke, logističke i bezbjednosne pripreme.
Organizacija izbora i referenduma zahtevala bi i izmene zakonodavstva, budući da su takva izjašnjavanja zabranjena tokom trajanja ratnog stanja u Ukrajini, pojašnjava Rojters.
Ukrajina insistira na potpunom prekidu vatre tokom predizborne kampanje kako bi se obezbijedila bezbjednost birača i integritet referenduma, uz tvrdnje da Rusija ima istoriju kršenja prethodno dogovorenih primirja.
– Stav Kijeva je da nijedan politički dogovor ne može da se postigne dok SAD i njihovi partneri ne uspostave čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu – rekao je jedan izvor upoznat sa pregovorima.
Jedan ukrajinski zvaničnik izjavio je da je predsjednik Ukrajine Zelenski otvoren za ideju održavanja izbora u bliskoj budućnosti, što se, prema njegovim riječima, ponavlja kao zahtjev američke administracije od stupanja Donalda Trampa na dužnost u januaru 2025. godine.
Najveća prepreka – Donbas, pa Zaporožje
Rusija vrši pritisak na Ukrajinu da se povuče iz Donbasa, gdje su borbe i dalje intenzivne – uslov koji Kijev kaže da nikada neće prihvatiti.
Prema ocjenama više izvora, to je najveća prepreka brzom postizanju mira.
Rusija zahteva potpunu kontrolu nad tim regionom u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma, iako Ukrajina i dalje kontroliše više od 5.000 kvadratnih kilometara te teritorije.
Zvaničnici u Kijevu takav zahtjev smatraju neprihvatljivim, ali su izrazili spremnost da razmotre alternativna rešenja, poput uspostavljanja demilitarizovane zone ili zone slobodne trgovine.
Nerazjašnjena ostaje i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja se nalazi na teritoriji pod kontrolom ruskih snaga.
Prema navodima izvora, Rusija se protivi američkom prijedlogu prema kojem bi SAD preuzele upravljanje elektranom i distribuirale električnu energiju i Rusiji i Ukrajini.
Moskva insistira na kontroli nad postrojenjem, uz ponudu isporuke povoljnije električne energije Ukrajini, što Kijev odbacuje.
Čak i u slučaju postizanja političkog dogovora, postoji mogućnost da ukrajinski birači na referendumu odbace eventualne teritorijalne ustupke.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.