Era masovne ponude i globalizovanih lanaca snabdjevanja ustupa mjesto svijetu strateške konkurencije država za rijetke, ali ključne sirovine. Umjesto finansijskih tokova, sve važniji postaju fizički resursi i njihova kontrola.
Nova era električne energije
Globalna potražnja za električnom energijom naglo raste. Nakon godina stagnacije u razvijenim zemljama, elektrifikacija transporta, izgradnja data centara za vještačku inteligenciju i rast industrijske proizvodnje pokrenuli su ono što Međunarodna agencija za energiju naziva novim dobom električne energije, piše The Guardian.
Istovremeno, ulaganja u obnovljive izvore energije rastu, predvođena Kinom, gdje je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora prvi put premašila onu iz uglja.
Ipak, klimatske promjene dodatno opterećuju elektroenergetske sisteme. Talasi vrućina u Indiji i Kini posljednjih godina doveli su do naglog rasta potrošnje struje, primoravajući neke zemlje da se ponovo oslone na ugalj i gas.
Doba bakra i litijuma
Ispod električne tranzicije krije se nova sirovinska revolucija. Električna vozila i baterije zahtjevaju litijum, kobalt i grafit, dok je bakar ključan za električne instalacije i infrastrukturu.
Svjetska banka procjenjuje da bi globalna proizvodnja litijuma do 2050. morala da poraste za 450 odsto kako bi zadovoljila potražnju. Najveće rezerve nalaze se u takozvanom litijumskom trouglu koji čine Čile, Argentina i Bolivija.
Cijene bakra su tokom 2025. porasle 20 odsto, dok analize S and P Global predviđaju globalni deficit bakra od 10 miliona tona do 2040. godine.
Kina dominira lancima snabdjevanja
Decenije planskih ulaganja dovele su do toga da Kina danas dominira globalnim lancima snabdjevanja kritičnim mineralima. Kineske kompanije kontrolišu više od polovine svjetske proizvodnje rafinisanog bakra i značajan dio tržišta kobalta.
Zabrinutost u Vašingtonu raste, pa su Sjedinjene Države najavile ulaganje od 12 milijardi dolara u strateške rezerve minerala, sa prvim skladištem u Nevadi. Administracija je prošlog ljeta ušla u vlasničke udjele u nekoliko rudarskih i prerađivačkih kompanija, dok je najavljena i državna podrška za kupovinu 40 odsto rudnika kobalta i bakra u Demokratskoj Republici Kongo.
Države stvaraju zalihe
Kina već godinama povećava svoje zalihe industrijskih metala, dok Japan i Južna Koreja održavaju snažne strateške rezerve. Japan je još osamdesetih uspostavio sistem skladištenja rijetkih metala, a nakon kineskog smanjenja izvoza 2010. dodatno je ojačao strategiju.
Evropska unija poziva države članice da koordinisano razvijaju zalihe kako bi se zaštitile od geopolitičkih i klimatskih rizika.
Indija je početkom 2025. odobrila osnivanje sopstvenih strateških rezervi u okviru nacionalne misije za kritične minerale, dok je Australija najavila sličan plan.
Klimatski rizici i nova logika oskudice
Rizici po snabdjevanje ne dolaze samo iz geopolitike. Ekstremni vremenski događaji ugrožavaju ključne rudnike. U Sjevernoj Karolini je tokom 2024. oluja zatvorila rudnike kvarca, vitalne za proizvodnju poluprovodnika.
Procjene pokazuju da bi suše mogle ugroziti 70 odsto globalne proizvodnje bakra, kobalta i litijuma u narednim decenijama.
Sve to mijenja logiku svjetske ekonomije. Umjesto globalne saradnje i slobodne trgovine, jača model u kojem države stvaraju rezerve i takmiče se za pristup sirovinama. U toj novoj ekonomiji oskudice, jedna tona bakra uskladištena u Nevadi znači tonu manje dostupnu nekoj drugoj industrijskoj sili.
Globalno tržište više nije garant sigurnosti. Borba za resurse postaje centralna ekonomska i geopolitička tema 21. vijeka, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.